Nije teško složiti se da bi mediji, posebno oni javni, kojima je posvećen sljedeći dio rasprave o novoj medijskoj politici, trebali djelovati u javnom interesu. Međutim, kada se postavi pitanje što je to točno u javnom interesu, onda će veoma brzo izaći na vidjelo da - izuzev možda izvještavanja
o umjetnosti, zaštiti zdravlja, okoliša i kulturi manjina - ne postoji tako široko suglasje o tome kako javni interes u medijima definiramo, niti kako ga koristimo u širokom rasponu medijskih prijepora: od općeg usmjerenja javnih medija, preko kriterija za dodjelu subvencija, do pravosudne prakse.
Je li u javnom interesu zaštita malih proizvođača od moralne devastacije krupnog kapitala, kao što su, među ostalima, još krajem 19. stoljeća isticali aktivisti američkih agrarnih pokreta, ili je u fokusu zaštita individualnih potrošača, kako su taj koncept promovirali progresivni intelektualci kasnije faze, ili javni interes uopće ne bi trebalo promatrati kao puki zbroj privatnih interesa, predmetom je mnogobrojnih rasprava, kao i regulativnih uspona i padova medijskih politika.
Neke od perspektiva javnog interesa u medijima, izvedenih iz osnovnih normativnih modela demokracije, kao i pripadajuće koncepcije medijskih sustava, prikazane su radnom materijalu koji možete pročitati i preuzeti
ovdje.
