Ministarsto kulture
dr. sc. Andrea Zlatar-Violić, ministrica
Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice
Uprava za razvoj kulture i umjetnosti
Služba za dramsku umjetnost i audiovizualnu djelatnost
dr. sc. Iva Hraste Sočo, voditeljica
Zagreb, 22. siječnja 2015.
Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti
- IZVJEŠĆE O RADU ZA 2014.
Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti održalo je u razdoblju od 23. listopada do 16. prosinca 12 sjednica na kojima je, u skladu sa Zakonom u kulturnim vijećima te Poslovnikom o radu istoga Vijeća raspravljalo te donijelo mišljenja o svim programima koji su pristigli na
Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2015. godinu. Radi se o programima koji su vezani uz javna kazališta, festivale, suvremeni ples i pokret, nezavisne produkcije, gostovanja javnih i nezavisnih kazališta te kazališni amaterizam.
Vijeće je radilo kao i prošle godine - o plesnim programima raspravljali su zasebno članovi iz plesnoga područja, o ostalima članovi Vijeća iz područja dramske umjetnosti, dok su se o konačnim odlukama konzultirali i donijeli ih zajedno, vodeći se pri radu propisanim kriterijima (
https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9605). Svim su sjednicama nazočili svi članovi Vijeća, uz izuzimanje iz rasprave o pojedinom programu članova koji su u tom slučaju u izravnom sukobu interesa, o čemu se, kao i dosad, pomno vodilo računa.
U skladu s propisanom savjetodavnom funkcijom, Vijeće je svjesno da njihove odluke nisu i konačne. Također, nimalo zavidna ekonomska situacija u Republici Hrvatskoj zasigurno će se osjetiti i na programima u 2015. U tim okvirima, rad Vijeća bio je koncentriran na održivost sustava još uvijek raznolike i nesumnjivo zanimljive slike domaćeg plesa i kazališta, od amaterizma do nacionalnih i nezavisnih kazališta, od područja od posebne državne skrbi do kulturnih središta, od festivala preko gostovanja na pozornicama širom Hrvatske i do, na koncu i najvažnije - produkcije domaćih autora koja je nažalost, ove godine smanjena do najniže razine od kada djeluje ovo Vijeće.
U svome je radu Vijeće ponovno naišlo na niz problema koji su već postali kronični u domaćoj kulturi: neravnomjernost financiranja institucionalne i izvaninstitucionalne scene, loša usklađenost pojedinih javnih kazališta i festivala s legislativom, nedostatak planiranja i odlučivanja u skladu sa strukom itd. Posljedica je to dugogodišnje prakse održavanja velikih kazališnih institucija i nacionalnih festivala u stanju nedodirljivosti bez obzira na njihove umjetničke (kvalitativne) i općenito, produkcijske (kvantitativne) učinke. Vijeće je stoga u nekoliko navrata apeliralo na podnositelje prijedloga da se suzdrže od razbacivanja proračunskim sredstvima što bi, pored suvislijeg pisanja prijedloga programa, uključivalo i izvještavanje u roku te izbjegavanje prijavljivanja nerealnih i neekonomičnih milijunskih produkcija s tek nekoliko repriznih izvedbi. Zbog toga je sačinjeno i detaljno izvješće o aplikacijama koje su podnijela nacionalna kazališta, a koje je priključeno zapisniku sa sjednice od 16. prosinca. Analiza Vijeća pokazuje da u stožernim kulturnim institucijama RH gotovo uopće nema želje za promjenom ustaljenog načina funkcioniranja, niti svijesti o potrebi o promjenama uslijed društvenih, političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje se događaju oko nas. Vijeće je stoga i ove godine previše vremena potrošilo na «dešifriranje» konkretnih prijedloga i proračunskih stavki pojedinih produkcija, kao i detektiranje načina trošenja sredstava koje im je Ministarstvo dodijelilo u prethodnim razdobljima. Vijeće takav način rada smatra neprofesionalnim i ne vidi pravi napor ni unutar Ministarstva kulture da se takvo stanje promijeni.
Nadalje, mnogi predloženi programi koji se prikazuje kao «koprodukcije», i ove su godine opetovano alibi za tzv. 'dvostruko knjigovodstvo', tj. za prijavljivanje istoga projekta od strane dva ili više predlagača. Vijeće takvu praksu smatra problematičnom i višekratno je apeliralo da se s njom prekine. Za Vijeće je neprihvatljiva i praksa tzv. napuhanih proračuna pojedinih produkcija u kojima se honorari suradnika i autora, kao i ostali troškovi, utvrđuju mimo kriterija minimuma i maksimuma, kao da organizacije nisu svjesne prilika u kojima djeluju. «Rezanjem» nepotrebnih troškova koji ne mogu predstavljati javnu potrebu Vijeće je pokušalo upozoriti i na to, a prijavnice koje nisu imale detaljno razrađen opis projekta, jasnog nositelja programa, registraciju u Očevidniku ili popis umjetnika koji sudjeluju u realizaciji tog projekta, kao ni objašnjenje zašto je program važan kao javna potreba u kulturi su odbačene u prvom krugu čitanja projektnih prijedloga. Želimo upozoriti i na manjkavost izvještaja koji su nepotpuni, koji nemaju programske materijale koji potvrđuju da se program održao, na običaj neobavještavanja Vijeća o izmjenama programa i vremenu njihovog izvršenja itd. Stoga opetovano apeliramo na korisnike sredstava iz proračuna da ozbiljno shvate svoje obveze u skladu s Ugovorima koje sklapaju s Ministarstvom kulture.
Što se suvremenog plesa tiče, došlo je do pozitivnih pomaka: od prošlogodišnjih 1.658,642 kn namijenjenih za financiranje, ove su godine sredstva povećana na 1.849,600 kn (za 190.958,00 kn ili 12 %)
Iniciranje projekta
Plesna mreža Hrvatske, čija realizacija započinje ove godine, značajan je korak u smjeru razvoja profesionalizacije plesne umjetnosti. U Hrvatskoj se godišnje proizvede veliki broj naslova, no rijetko koji ima više od pet izvedbi nakon premijere. To je znatan gubitak za kulturnu javnost, ali i za institucije koje financiraju produkciju tih radova. Razlozi za to su brojni, ali jedan od glavnih je nepostojanje mreže partnera na nacionalnoj razini koji bi distribuirali i prezentirali radove. Ovogodišnji pilot - projekt usmjeren je stoga na utvrđivanje mreže te na ostvarivanje prvih kontakata između plesnih trupa s partnerima i publikama u drugim sredinama. Smatramo da ovaj projekt u budućnosti valja ozbiljnije financijski podržati te plesnoj umjetnosti otvoriti veći prostor za vidljivost u scenskim javnim institucijama, na nacionalnim i na lokalnim festivalima. Unatoč brojnim sistemskim problemima, plesna se umjetnost u Hrvatskoj polako razvija - broj mladih školovanih plesnih umjetnika redovito se povećava, a Odsjek plesa na Akademiji dramskih umjetnosti će već slijedeće godine iznjedriti prvu generaciju plesnih umjetnica koje će tražiti svoj prostor na hrvatskoj sceni. Nadalje, povećava se i broj inicijativa za profesionalizacijom plesne djelatnosti u lokalnim sredinama izvan Zagreba (Rijeka, Varaždin, Split, Karlovac itd.). Podsjećamo da je suvremeni ples i dalje gotovo u potpunosti izvaninstitucionalan pa se plesni umjetnici, pored autorskih i izvođačkih uloga, moraju profilirati i kao vlastiti producenti. Njihova agilnost dokazana je u nizu projekata ostvarenih u suradnji s europskim organizacijama čime, s jedne strane, dobivaju mogućnost organizacijske stabilnosti, ali se istovremeno izlažu izuzetnom riziku hirovitosti i nestabilnosti lokalnog financiranja te apeliramo na Ministarstvo da za 2016. posveti dodatnu pažnju Mreži i njezinu financiranju.
U odlukama o financiranju gostovanja, Vijeće se vodilo principom da ono može biti financirano samo ako je uz prijedlog programa priloženo i pozivno pismo ustanove koja ga ugošćuje. Smatramo to minimumom planiranja i garancije da će gostovanje zaista biti ostvareno. Također je, u skladu sa svojim područjem djelovanja smatralo nepotrebnim poticati financiranje tzv. 'nekazališnih' programa (poput znanstvenih skupova, tiskanje monografija i sličnih izdanja, natjecanja, radionica, stručne nagrade, stipendije za školovanje te programa koji gravitiraju komercijalnoj djelatnosti smatrajući ih dijelom drugih resora. Isto tako, nije prihvaćen nijedan novi program za trogodišnje financiranje jer strateški planovi tih organizacija ne zadovoljavaju uvjete.
Zbog svega navedenog, bilo bi nužno što skorije poduzeti radikalne promjene u sustavu financiranja i odlučivanja:
- izvršiti detaljne analize stvarnih potreba
- temeljem analize postojećeg stanja predložiti dinamičniji sustav odlučivanja koji potiče profesionalni rast i razvoj organizacija i umjetnika
- sustavno raditi na povezivanju vaninstitucionalne umjetničke proizvodnje s kulturnim institucijama
No, to su zadaci koji premašuju ovlasti članova našeg Vijeća.
Na kraju ovoga izvješća želimo istaknuti da je tijekom našega mandata višekratno isticana važnost njegove savjetodavne uloge pa se čini problematičnim da se u godini u kojoj se dogodilo niz turbulentnih događanja, kriznih momenata te dubioznih odluka koje su posvjedočile o sve težem funkcioniranju sustava kazališne umjetnosti u Republici Hrvatskoj, nije tražio savjet Vijeća. Ili je ono je o tim odlukama bilo informirano tek nakon što su donesene, uglavnom iz medija. Takvo shvaćanje savjetodavnosti tijela koje bi trebalo biti stručni korektiv kulturne politike, ovo Vijeće smatra pogrešnim te se pita treba li uopće Ministarstvu kulture Vijeće za dramsku, plesnu te izvedbenu umjetnost?
Vijeće za dramsku, plesnu te izvedbene umjetnosti u sastavu:
Snježana Banović, predsjednica
Dinka Jeričević
Zoran Mužić
Rajko Pavlić
Nikolina Pristaš
Igor Ružić
Katja Šimunić
