„Svi se nalazimo u jednom iznimno perspektivnom trenutku i sami mjerimo uspjehe ˗ ono od čega smo počeli i do čega smo došli, kao što je to primjer u Trakošćanu, gdje smo vidjeli ono što se zateklo i što imamo sada. No, izvana se to mjeri strože i nužno je u tim projektima
pridržavati se tempa odnosno rokova“ ˗ poručila je ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić na svečanom obilježavanju 60 godina Muzeja Dvor Trakošćan, u utorak 16. prosinca 2014. godine.
FOTO: HINA
Povlačeći paralelu između projekta obnove dvorca na Trakošćanu, koji je trajao desetljećima, ministrica je najavila oko milijardu kuna za takve i slične projekte u Hrvatskoj, te je izvijestila je da je prema jučer potpisanom ugovoru i prije nekoliko dana prihvaćenom Operativnom programu konkurentnost i kohezija od strane Europske komisije, za obnovu dvoraca i kurija u Hrvatskoj te restauratorske radove i radove na očuvanju hrvatske kulturne baštine, do 2020. godine na raspolaganju godišnje oko 150 milijuna kuna.
Govoreći o obnovi dvoraca, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić navela je tri modela obnove. Jedan je obnova zapuštenih dvoraca i kurija na sjeveru Hrvatske. Drugi model je, prema njenim riječima, „linija od Frankopana do Zrinskih“. Ministrica je istaknula kako je ideja da se započne s obnovom u Primorju, a završi u Međimurskoj županiji. Kao treći model navela je obnovu dvoraca u Slavoniji i Baranji, gdje nisu svi dvorci prve ili druge kategorije, ali su iznimno važni za razvoj tog kraja.
„Naša je zadaća da slijedećoj generaciji ono što smo naslijedili ostavimo u puno boljem stanju nego što smo zatekli.“ ˗ naglasila je ministrica Zlatar Violić izražavajući nadu kako više neće trebati desetljeća da se ovakvi projekti privedu kraju te još jednom podsjećajući kako je u svemu važno pridržavati se rokova.
Prije razgledavanja dvorca i otvorenja izložbe, postavljene u povodu obljetnice, ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ukratko je prošao kroz povijest ustanove od njena osnutka do danas.
Govoreći o obnovi dvorca Trakošćan i okolnih objekata podsjetio je da se početak poklapa sa samim osnivanjem ustanove i da su radovi na obnovi kompleksa Dvorca Trakošćan završili 2008. godine, kada je u potpunosti obnovljen dvorac sa svim prostorijama.
Muzej danas posjeduje iznimno vrijednu muzejsku građu. U trakošćanskom dvorcu su izloženi umjetnički predmeti iz razdoblja renesanse do historicizma, a riječ je o slikama, namještaju, oružju te drugim predmetima. Posljednji vlasnici dvorca Trakošćan, prije nego što su ga nacionalizirale jugoslavenske vlasti, bila je obitelj Drašković koja ga je napustila 1944. godine.
Pintarić je najavio da se nakon obnove dvorca Trakošćan razmišlja o ulaganjima u cjelokupni okolni kompleks kako bi privukao što veći broj gostiju. Dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj. Podignut je u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. U osnovi dvorca prepoznatljive su značajke jednostavnih romaničkih burgova 12.-13. stoljeća. Dvorecem su vladali mnogi feudalni gospodari, a najznačajniji su grofovi Celjski grofovi, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, te na kraju, od 1568. do 1944. godine, Draškovići. Dvorac je nekoliko puta proširivan i dograđivan, današnji je izgled dobio dogradnjom 18. stoljeću i obnovom u 19. stoljeću kada ga je podmaršal Juraj Drašković pretvorio u rezidencijalni dvorac. uz obnovu u neogotičkome stilu, uređen je okoliš s park-šumom umjetnim jezerom i vrtnim objektima.
Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta.
U povodu 60 godina osnivanja muzeja Dvor Trakošćan ministrica Andrea Zlatar Violić je otvorila izložbu restauriranih slika i namještaja iz muzejske čuvaonice od kojih su neke po prvi puta prikazane javnosti. (MK/Hina)
FOTO: HINA
Najave