„Interliber je i u posljednje četiri godine zadržao jednak broj posjetitelja, oko stotinu tisuća, a prihod i prodaja čak pomalo i rastu" – rekla je ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić otvarajući 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, 11. studenoga 2014. godine, koji se odvija pod visokim
pokroviteljstvom Ministarstva kulture.
Ministrica je izrazila zadovoljstvo time što ima priliku otvoriti Interliber jer i sama dolazi iz svijeta knjige koji je, "na veliko iznenađenje, po zadnjim istraživanjima Europske unije, još uvijek najveća kulturna industrija u Europi". Osvrnula se i na podatke iz zajednice nakladnika koji govore o padu naklada i gubitku radnih mjesta za 50 posto, te padu prihoda od 30 do 60 posto naglasivši kako dobar poslovni rezultat Interlibera znači da „mi doista imamo ljude koji žele kupiti knjigu i to ljude koji čekaju upravo ovaj sajam da bi mogli do knjige doći u okruženju različitom od uobičajenoga“.
Govoreći o konkretnim mjerama o kojima Ministarstvo kulture pregovara s Ministarstvom financija, ministrica je najavila ono za što, kako je rekla, misli da je u ovom trenutku najpotrebnije izdavačima: pokretanje posebnih kreditnih linja kojima će se osiguravati novi, veći projekti za manje i velike nakladnike, te pokušaj obnove mreža knjižara i naći druge, alternativne modele distribucije knjiga.
„Možda je jedno rješenje u tome smislu okrenuti se regiji i napraviti naš zajednički Amazon“ – kazala je Zlatar Violić.
Ministrica se osvrnula i na deklaraciju o zajedničkoj europskoj suradnji na projektima industrije knjige, koju je Hrvatska supotpisala na nedavno održanom Frankfurtskom sajmu knjiga.
"To znači oslobađanje i povezivanje tržišta, pojačavanje prijevodne djelatnosti, te sve što i danas vidimo ovdje: prisustvo različitih međunarodnih izdavačkih kuća, posjetitelja iz regije, te program čiji se najveći dio tiče tema koje pripadaju međunarodnim projektima i dječje knjige" – kazala je Zlatar Violić. Istaknula je kako je jedna od najvažnijih politika u Europi, koje se tiču knjige, ona poticanja čitanja, te je u vezi hrvatske strategije poticanja čitanja najavila kako bi oko 15. siječnja 2015. ta strategija trebala biti spremna za javnu raspravu. Strategija poticanja čitanja „odgovorit će na pitanje imamo li publiku koja čita i znamo li u novom svijetu multimedije odgajati novu publiku" – rekla je ministrica.
Na otvorenju su bili i pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, brojni predstavnici izdavačke industrije, te kulturnih i političkih institucija.
Okupljenima se obratila i direktorica sajma Marina Pavković, koja im je u ime projektnih timova sva tri sajma poželjela „dobrodošlicu u svijet riječi, zvuka i slike“, a Mladen Staroveški, voditelj poslovnih posjeta sajma, istaknuo je kako je riječ o sajamskom projektu koji svojim sadržajima svake jeseni pobuđuje izuzetno snažan interes izdavača i publike. „S tri paralelna sajma – uz Interliber, tu su još i Infogamer i Sajam glazbe i multimedije koji se odvijaju istodobno – Zagrebački velesajam u ovom je tjednu središnje mjesto stručnih, tematskih, gospodarskih i društvenih događanja ne samo u Zagrebu nego i u Hrvatskoj te regiji", naglasio je Staroveški.
Sajam Interliber, koji organizira Zagrebački velesajam u suradnji sa zajednicom nakladnika i knjižara, svake jeseni okuplja nakladnike, pisce, distributere i sve ljubitelje knjige te je u 37 je godina postojanja postao nezaobilazno mjesto susreta izdavačke industrije s čitateljima. Na Interliberu svake godine u prosjeku sudjeluje nešto više od 240 izlagača, a za svoje je 37. izdanje okupio do sada najviše izlagača – njih 250.
Nakon što je 37. Interliber proglašen otvorenim, ministrica kulture obišla je štandove nekoliko izdavača – Naklade Ljevak, VBZ-a, Frakture, Jesenski i Turka, Profila, Algoritma i Školske knjige. (MK/Hina)
FOTO: HINA
FOTO: HINA
Najave
