„Ova je platforma uistinu prilika da sve probleme koji nas tište stavimo na stol. Pritom se ne moramo oko svega složiti, ali o tome moramo razgovarati, jer moramo biti svjesni činjenice da je Sajam dječje knjige u Bologni i hrvatski nastup kao zemlje gosta uistinu prilika da pokažemo najbolje
od onoga što jesmo i da se u tome mjerimo s najboljima, i piscima i ilustratorima knjiga za djecu, jer smo dio Europe i imamo što ponuditi.“ – rekla je, među ostalim, pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić sudjelujući u raspravi na okruglom stolu na temu
Izdavački kolonijalizam ili „uvijek je bolja prevedena od domaće slikovnice“ koji se 24. listopada 2014. godine održao u Talijanskom kulturnom institutu u Zagrebu.
Ovaj je okrugli stol dio programa
Kap priče na dlanu: Ususret Bologni iz Zagreba kojeg je osmislio autorski tim hrvatskoga nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015. Autorski tim, u kojem su Nataša Govedić, Vanja Žanko, Ana Šilović Hana Lukas Midžić program je osmislilo u dva osnovna segmenta. Prvi, nazvan
Vodomar donosi tribine, stručne skupove i predstavljanja, a namijenjene su široj javnosti, dok drugi segment, odnosno
Vodonošu, čine radionice pod vodstvom Hane Lukas Midžić namijenjene najmlađima. Organizator programa je Ministarstvo kulture RH u suradnji s Talijanskim kulturnim institutom.
Voditeljica okruglog stola, Nataša Govedić, predstavila je sudionice izlaganja te je u nastavku naglasila kako se ovim tribinama želi utjecati na poboljšanje statusa stvaranja slikovnica i knjiga za djecu u Hrvatskoj jer, kako je rekla, nastanak knjiga za djecu apsolutni timski projekt odraslih koji uračunava blisku suradnju različitih timova, od autora, ilustratora i urednika, a zatim i psihologa, pedagoga koji mogu pomoći u tome da knjige za djecu budu kvalitetnije.
O povijesnim tendencijama u razvoju hrvatske knjige za djecu, od prvih slikovnica koje se pojavljuju 1860. godine do današnjih dana govorila je dr. sc. Marijana Hameršak, suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku. „Intenzivna je suradnja pisaca i autora ilustracija počela tek šezdesetih godina prošloga stoljeća, a tome je pridonijelo utemeljenje nagrada kao što su Nagrada Grigor Vitez i Nagrada Ivana Brlić Mažuranić te mjere podupiranja autorskih slikovnica“, rekla je Mirjana Hameršak.
U raspravu o nagradama i podršci domaćim slikovnicama za djecu uključila se Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, koja je naglasila kako su tadašnja dva velika nakladnika, Mladost i Školska knjiga, imale likovne urednike te suradnike i urednike koji su se brinuli isključivo o produkciji domaćih slikovnica i knjiga za djecu, a ustanovile su i prve dvije nagrade kojima se nagrađuje i ilustracija. „Šezdesete godine u hrvatskom izdavaštvu pratile su europske trendove jer je 1962. održan prvi Sajam dječje knjige u Bologni, a 1965. je utemeljen BIB u Bratislavi, prva specijalizirana izložba ilustracija za djecu.“ – rekla je Ranka Javor, istaknuvši kako su produkciju slikovnica u Hrvatskoj danas preuzeli mali nakladnici, dok velike nakladničke kuće to ne rade na istoj razini kvalitete kao ranije, niti su za slikovnicu i dječju knjigu bitno zainteresirani.
Urednica biblioteke Lumen u Školskoj knjizi i autorica Milena Benini rekla je kako nije rijedak slučaj da kvalitetni naslovi, čak i prijevodne literature, imaju poteškoća u tome da dođu do čitatelja. Istaknula je i kako je problem hrvatske knjige za djecu pa i hrvatskih slikovnica u tome što je od devedesetih godina na ovamo veliki broj malih nakladnika orijentiran na potpore te se i zbog toga hrvatske autore percipira kao edukativne, ali ne i posebno zanimljive.
Voditeljica tribine Nataša Govedić osvrnula se na kriterije ocjenjivanja za dodjelu pojedinih prestižnih svjetskih nagrada. Pitanje kriterija otvorilo je pitanje kvalitete prijevoda strane literature za djecu i mlade, te koristi prevođenja vrlo popularnih inozemnih naslova.
„Problem stranih nasuprot domaćih autora je i u tome da je prijevodna literatura velikim dijelom ono najkvalitetnije iz stranih književnost“, nadovezala se na pitanje kriterija Tamara Perišić, napomenuvši kako se okruglom stolu pridružila i Maja Zrnčić, voditeljica
programa Ruksak (pun) kulture s kojim Ministarstvo kulture već dvije godine obilazi škole te kako je upravo ovom programu odobreno financiranje iz europskog Socijalnog fonda za mlade u iznosu od 2 milijuna eura u sljedećih sedam godina, a taj će iznos biti utrošen na razvoj publike i poticanje umijeća čitanja. „Uz ranije spomenute kriterije, krajnji cilj bi nam trebao biti da razvojem i poticanjem čitanja gradimo zdravije društvo i potičemo društvenu odgovornost od najranije dobi.“, zaključila je Perišić.
Ivana Guljašević, autorica i ilustratorica, vlasnica izdavačke kuće, čije su slikovnice dobro prihvaćene i kod kuće i u inozemstvu osvrnula se odnos velikih izdavača prema autorima. Naglasila je kako njezine slikovnice i romani nemaju problem vidljivosti, ali su njezini radovi koje su objavili drugi izdavači naišli na taj problem. Slikovnice domaćih autora, njihov broj, kvaliteta i vidljivost ovise upravo o kriterijima po kojima hrvatski nakladnici odlučuju o prihvatljivosti autorskih slikovnica unutar njihovih izdavačkih programa.
Okrugli stolovi programa
Kap priče na dlanu: Ususret Bologni iz Zagreba odvijat će se od listopada 2014. do ožujka 2015. godine. U prostorima Talijanskog kulturnog instituta, 24. listopada u 17. sati održat će se i dječja radionica
Afirmacija crteža u hrvatskim dječjim slikovnicama a gost ilustrator radionice je Tomislav Tomić.
Najave
