„Povjerenici koji dolaze iz zemalja kandidata važni su, osobito malim zemljama kao što je Hrvatska, jer u Povjerenstvu treba postojati netko tko će drugim članovima ukazati na specifičnosti osobina hrvatskih gradova“ – rekla je ministrica kulture mr. sc. Andrea Zlatar Violić na konferenciji za medije
koja je održana 22. rujna 2014. u Ministarstvu kulture povodom raspisivanja
Javnog poziva za iskaz interesa kandidata za imenovanje dva člana Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić govorila je o uvjetima Javnog poziva za imenovanje dva člana Povjerenstva nezavisnih stručnjaka, dok je o zadacima Ministarstva kulture u provođenju postupka inicijative Europske Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj te o načinu na koji su se hrvatski gradovi aktivirali pri ispunjavanju jednog od šest kriterija izbora – kriterija dosega – govorila viša stručna savjetnica u Upravi za međunarodne kulturne odnose, europske poslove i javnu komunikaciju Anera Stopfer.
Povjerenstvo se sastoji od 12 članova, od kojih deset stručnjaka za potrebe faza predodabira i konačnog odabira biraju europske institucije (Europski parlament, Vijeće Europe, Europska komisija i Odbor regija), a samo su dva, nacionalna člana povjerenstva stručnjaci koje imenuje ministrica kulture Republike Hrvatske u skladu s važećim nacionalnim procedurama i u suradnji s Europskom komisijom.
Ministrica je iznijela kriterije natječaja koje je izradila Europska komisija rekavši kako je „ovaj Javni poziv upućen građanima Hrvatske, koje potičemo da se prijave i da budu članovi Povjerenstva za izbor Europske prijestolnice kulture 2020. godine.“
„Izbor članova Povjerenstva podliježe jasnim pravilima, a obveze članova propisane su natječajem. Kandidatura treba sadržavati opsežnu biografiju kojom budući član Povjerenstva pokazuje svoj interes i kompetencije na temelju kojih će biti izabran“ – rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ističući kako „Nije riječ o općenitoj funkciji već o funkciji koja se odvija u konkretnih 16 radnih dana i koja obavezuje članove povjerenstva da budu na raspolaganju određen broj radnih dana tijekom četiri godine, od faze predodabira 2015., pa sve do 2019. godine.“
„Osim što moraju znati najmanje dva strana jezika, članovi Povjerenstva moraju imati najmanje osam godina profesionalnog rada i znanja iz područja kulture i umjetnosti, iskustva u upravljanju kulturnim događanjima ili razvojem gradova, ili biti vezani uz dosadašnje projekte Europske prijestolnice kulture ili nekog drugog međunarodnog kulturnog događaja sličnoga opsega. Kandidati za članove povjerenstva ne smiju biti u sukobu interesa kako bi mogli uistinu biti neovisni.“ – naglasila je ministrica kulture rekavši i kako hrvatski članovi Povjerenstva trebaju biti i sami spremni nadograditi svoje znanje o Hrvatskoj te ni u kojem slučaju ne smiju biti predmetom lobiranja. „Europska komisija u tom smislu provodi strogu kontrolu te članovi Povjerenstva tijekom pet godina moraju prijaviti svaku promjenu statusa i, izazove li promjena statusa sukob interesa, član povjerenstva mora se mijenjati.“ – objasnila je ministrica.
„Ministarstvo kulture ne ističe posebno pojedine gradove jer ne želimo isticanjem bolje prakse davati prednost nekim gradovima. Na samim je gradovima da rade na svojoj promidžbi.“ – rekla je ministrica Andrea Zlatar Violić govoreći o gradovima koji su odmakli u pripremi isticanja kandidature za EPK kao što su Rijeka, Osijek i Varaždin u odnosu na ostale gradove koji su iskazali interes – Dubrovnik, Đakovo, Pula, Split, Zadar, Zagreb. „Uloga Ministarstva kulture je inicirati interes gradova da se jave na natječaj, briga oko edukacije i pružanje ostale tehničke pomoći prilikom ispunjavanja prijava, a kasnije će biti važna naša pomoć u realizaciji infrastrukturnih projekta u razdoblju od šest godina koji, i nas i gradove, uče razmišljati i planirati na drugačiji način.“
„Ministarstvo kulture je kroz edukacijske seminare i radionice pružilo i pruža zainteresiranoj javnosti i gradovima dovoljno informacija o inicijativi Europska prijestolnica kulture.“ – rekla je Anera Stopfer objašnjavajući da kriterij dosega ne podrazumijeva geografsku širinu ili veličinu grada već podrazumijeva uključivanje lokalnog stanovništva, osobito marginaliziranih skupina društva ili šire društvene zajednice i javnosti u pripremu prijave i provedbu inicijative. „Gradovi koji su se više bavili pitanjem dosega ostvarili su komunikaciju s edukativnim institucijama, uključili su volontere u realizaciju projekata te i dalje kontinuirano rade na omogućavanju novih uvjeta za participaciju građana u stvaranju kulturnih aktivnosti grada.“ – istaknula je Anera Stopfer navodeći inozemne primjere Europske prijestolnice kulture 2015., grada Monsa u Belgiji, koji je razvio projekt
Street Re-View vidljiv i putem interneta i Luxembourga, koji je bio Europska prijestolnica kulture 2007. kada je uz pomoć volontera uspio ostvariti više od pet tisuća kulturnih događanja. Hrvatski su gradovi, prema riječima Anere Stopfer, u pripremanju kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture 2020. osmislili zanimljive ideje i projekte koje je također moguće pratiti na internetskim stranicama.
>>> Javni poziv za iskaz interesa kandidata za imenovanje dva člana Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu
