„Nalazimo se na početku šestogodišnjeg razdoblja Kreativne Europe 2014. - 2020. u čijem sklopu je i Europska prijestolnica kulture. Titulu Europske prijestolnice kulture 2020. zajedno dijelimo Irska i mi, i to su jedine dvije zemlje koje će tada biti nositeljice. Bilo koji grad veći od 25 tisuća
stanovnika može se prijaviti na natječaj što znači da nema nikakvih limita. Svi gradovi koji su do sada sudjelovali naglašavaju da je bit europske prijestolnice u tome da se grad suoči sam sa sobom i da uz pomoću kulture uspije promijeniti ono što su njegovi problemi, da uspije promijeniti svoju sliku te da se uspije razviti. Dakle, ideja EPK nije pokazati ono što je na prvi pogled najljepše. U prvim se uputama jasno kaže „ako kanite slati turističke vodiče kroz grad, ne trebate to raditi.“ Važno je da grad napravi punu strategiju svog razvoja, da vidi na koji način će pomoću kulture uspjeti pokrenuti i druge resurse i na koji će način, bilo da je riječ o regionalnom smislu, bilo da je riječ o samostalnom smislu, uspjeti ići naprijed“ ˗ istaknula je ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić na konferenciji za medije održanoj povodom službene objave Poziva za podnošenje prijava za inicijativu Europske unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu, koji će biti objavljen 11. lipnja 2014. u Narodnim novinama RH.
Naglasila je kako je riječ o iznimno važnom projektu koji se odvija u dvije faze. „Postoji faza predodabira, koja traje do 17. travnja 2015., te faza odabira, koja traje od travnja 2015. do veljače 2016., s time da nije ograničeno koliko gradova ulazi u drugi krug“ ˗ rekla je ministrica.
Nakon objave natječaja i pravilnika, Ministarstvo će u suradnji s Europskom komisijom 4. srpnja 2014. organizirati Informativni dan za zainteresirane gradove, kada će predstavnici Europske komisije svima zainteresiranima detaljno objasniti sve upute o tome što treba sadržavati prijava, dodala je.
Krajem 2014. bit će imenovano Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka, koje se sastoji od deset europskih i dva nacionalna stručnjaka, pri čemu Hrvatska svoja dva predstavnika treba predložiti do jeseni 2014. godine te je ministrica dodala kako „nije riječ o radnome mjestu nego je riječ o jednoj profesionalnoj stručnoj poziciji tj. Hrvatska će birati svoje predstavnike u tom povjerenstvu na način takozvanog iskazivanja interesa odnosno otvorenog poziva.“ Ministrica je pozvala sve koji se žele javiti da iskažu svoj interes i afinitete, istaknuvši da ne smiju biti ni u kakvom sukobu interesa niti vezani za jedan projekt ili jedan grad koji će ući u kandidaturu.
Ministrica je napomenula kako je riječ o dugoročnom projektu u kojemu treba postojati zajednički interes svih triju razina vlasti – lokalne, regionalne i državne – „bez obzira na politička ili stranačka opredjeljenja“ te je upozorila kako je „iznimno važno da svi shvate da lokalna i regionalna zajednica i država moraju biti spremni u kontinuitetu tijekom četiri godine podržati grad koji bude nominiran 2016.“
Govoreći o načinima financiranja, Zlatar Violić je istaknula kako su povratne informacije dosadašnjih nositelja titule Europskog grada kulture raznolike i ovise o raznim čimbenicima, ali sve ukazuju na dugoročnu korist, te je navela uspješni primjer francuskog grada Lillea koji je nosio titulu europske prijestolnice 2003. godine. „Gradovima su na raspolaganju svi postojeći europski fondovi, a izabrani grad automatski dobiva i inicijalni fond koji iznosi 2,5 posto proračuna“ - kazala je ministrica.
Nositelj titule mora biti jedan grad, koji može biti u partnerstvu s više gradova, a projekt treba u prvome redu sadržavati razvojnu strategiju grada temeljenu na kulturi, dok se eventualni planovi gradnje infrastrukture moraju odnositi samo na razvojnu i održivu infrastrukturu koja gradu ionako nedostaje. „U tom infrastrukturnom dijelu gradove će podržati lokalna, županijska i nacionalna razina vlasti“ – rekla je Zlatar Violić.
Istaknula je da interes gradova za prijavu iz dana u dan raste, a do sada su ga, među ostalima, iskazali Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Varaždin, Zagreb, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod i Zadar. „Efekt imenovanja proteže se godinama kasnije, ali i oni gradovi koji neće biti izabrani već samim procesom izrade strategije i pripreme mogu dobiti puno“, napomenula je ministrica.
Tamara Perišić, pomoćnica ministrice za međunarodnu djelatnost, u glavnim je crtama predstavila dodatnu dokumentaciju koja će biti objavljena na stranicama Ministarstva kulture nakon raspisivanja natječaja. „Domaća je zadaća hrvatskih gradova da do 4. srpnja 2014., odnosno do Info dana, dobro prouče dodatne dokumente kako bi se mogli pripremiti na pitanja za Europsku komisiju“ - istaknula je, dodavši da će uz natječaj biti uvedena obveza svih EPK 2020. - 2033. da provedu vlastite evaluacije rezultata pomoću točno propisanih uputa za evaluaciju, uvedeno je i pravilo o odabiru postupaka u kojem će biti navedene tehničke predispozicije koje gradovi moraju ispunjavati za kandidaturu.
Prema Odluci od 16. travnja 2014. godine utvrđeno je šest kategorija kriterija koji se primjenjuju u postupku odabira. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je za uspješnu EPK potrebno svih šest te one imaju podjednaku vrijednost a riječ je o sljedećim kategorijama: Doprinos dugoročnoj kulturnoj strategiji; Europska dimenzija; Kulturni i umjetnički sadržaji; Sposobnost provedbe; Doseg; Upravljanje.
Svi dokumenti bit će prevedeni na hrvatski i dostupni svim gradovima od samog datuma objave natječaja. (MK/Hina)
