navodimo stručnu argumentaciju vezanu za skrb o kulturnoj baštini, kao i o Projektu gradnje Golf resorta na Srđu najavljenog usvojenim Urbanističkim planom uređenja.
Obuhvat projekta ne nalazi se na području dobra upisanog na Popis svjetske baštine niti njegove zaštitne zone („buffer zone“). Ministarstvo kulture nije nadležno za donošenje prostorno-planske dokumentacije, već sudjeluje izdavanjem suglasnosti -
potvrde da dokumentacija respektira kulturnu baštinu zatečenu u području obuhvata Plana.
Za potrebe izrade Plana izrađena je Studija utjecaja na okoliš, konzervatorska podloga i izdani su konzervatorski uvjeti.
U proceduri donošenja Plana, kod poziva za izdavanje stručnog mišljenja na Nacrt Konačnog prijedloga Urbanističkog plana uređenja „Športsko rekreacijski centar s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i jug“ Konzervatorski odjel u Dubrovniku utvrdio je odstupanja od izdanih konzervatorskih uvjeta, a koja se odnose na vizualnu izloženost nekih od planiranih građevina na platou Srđa (Amfiteatar R5-A, pozicija sjeverno od tvrđave Imperial, Hotel u golfu R1-H, planirana izgradnja hotela zapadno od tvrđave Imperial, Vile u golfu R1-R - u zonama grupirane gradnje broj 7 i 8).
Prema zahtjevu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku izvršena je dodatna provjera vidljivosti planirane izgradnje
, te su slijedom toga izvedene ispravke, odmicanjem građevnih zona i smanjenjem volumena objekata koji su planirani na lokacijama najveće vizualne osjetljivosti iz obuhvata zaštite Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njegove neposredne okoline, uključujući i otok Lokrum.
Konzervatorski odjel u Dubrovniku 13. svibnja 2013. godine prihvatio je Nacrt konačnog prijedloga UPU „Športsko rekreacijski centar s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i jug“ utvrdivši da je usklađen s ranije izdanim stručnim mišljenjima.
Kada je riječ o UNESCO organizaciji, Odbor za svjetsku baštinu sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se jednom godišnje. Odboru pomažu među ostalima i međunarodna savjetodavna tijela ICOMOS, IUCN i ICCROM koji proučavaju nominacije i stanja konzervacije dobara. Nakon preporuke savjetodavnih tijela, presudna je odluka članica Odbora za svjetsku baštinu. Države članice Odbora na temelju preporuka, samih kandidatura i argumentacije država članica odlučuju koja će se dobra upisati na prestižni Popis svjetske baštine te potvrđuju i izrađuju završne preporuke i odluke o stanju konzervacije upisanih dobara. Rasprava koja će se voditi o stanju konzervacije Dubrovnika, Venecije, Ohridskog jezera i mnogih drugih svjetskih dobara potiče još bolju razmjenu iskustava o očuvanju i konzervaciji dobara svjetske baštine.
UNESCO, kao i članice Odbora u potpunosti poštuju suverenitet država na čijem se teritoriju nalazi kulturna i prirodna baština, ali pri tome priznaju i kolektivni interes međunarodne zajednice da surađuje na zaštiti te baštine. Unatoč prijedlogu nacrta odluke stanja konzervacije Starog grada Dubrovnika da se eventualno zaustave radovi dok se ne počne raditi Studija utjecaja na baštinu, UNESCO i članice Odbora
mogu samo dati preporuke da se eventualni procesi u obnovi ili zaštiti baštine dodatno poboljšaju.
Kao članica Odbora, Republika Hrvatska će sudjelovat će na 38. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u lipnja 2014. u Dohi, te će tom prigodom naši stručnjaci opsežno izložiti sve aspekte koje su spomenuti u prijedlogu nacrta odluke o stanju konzervacije Starog grada Dubrovnika, kao i razjasniti nesporazume koji su eventualno nastali.
U duhu preporuka, Hrvatska će kao država članica Odbora imati svaku mogućnost sa stručne i pravne strane odgovoriti na sve nedoumice,
koje su nastale pri slanju dokumentacije od strane udruga.
Vrlo dobra komunikacija i suradnja s UNESCO-om, Odborom za svjetsku baštinu i državama članicama postoji dugi niz godina te se intenzivno komunicira o mnogim stručnim aspektima kulturne i prirodne baštine. Potvrda dugotrajnoga i predanog rada naših stručnjaka i službi u području zaštite prirodne i kulturne baštine, ali i visokoga ugleda koji uživamo u UNESCO-ovim stručnim tijelima, potvrđen je 2013. godine i izborom
Hrvatske u Odbor za svjetsku baštinu - jedinstveno međunarodno tijelo koje skrbi o cjelokupnoj baštini svijeta, a do kojeg je došlo zaslugom dugotrajnog i predanog radom te nadasve otvorenom komunikacijom o mnogim pitanjima koja se javljaju u području zaštite prirodne i kulturne baštine.
Sve preporuke iz nacrta odluke kao što su izrada Plana upravljanja zaštićenim dobrom, izrada studije o održivom upravljanju kruzerima su dobrodošle te u sinergiji s nacionalnom legislativom, mogu samo poboljšati kvalitetu upravljanja baštinom, kao i odgovoriti na izazove s kojima se mnoga slična kulturna dobra, upisana na Popis svjetske baštine, danas uobičajeno susreću.
Rasprave o stanju konzervacije traju dugi niz godina za mnoga europska i svjetska dobra te da se dobra stavljaju na Popis svjetske ugrožene baštine tek u iznimnim slučajevima ugroženosti i nakon niza godina rasprava. Stari grad Dubrovnik je bio na Popisu ugrožene baštine svijeta od 1991. do 1998. godine u doba najvećih ratnih razaranja. Nakon dugogodišnje obnove uništenog Grada pod vodstvom stručno savjetodavne komisije s petoro UNESCO-ovih stručnjaka, Stari Grad Dubrovnik uspješno je obnovljen i istaknut je kao jedan od najboljih svjetskih primjera poslijeratne obnove.
Također, Grad Dubrovnik zajedno je s Gradom Kotorom uključen je u studiju Održiva valorizacija kulturne baštine unutar prekograničnog programa IPA Hrvatska-Crna Gora sa ciljem razvojnih i inovativnih pristupa održivom upravljanju zaštićenih UNESCO-ovih lokaliteta i upravljanja turističkog razvoja u odnosu na zaštitu baštine
Najave
