„S obzirom na rebalans, prilikom dodjele sredstava i izradi procjene programa raspolagali smo sa 20.000.000,00m kuna manje u odnosu na 2013. godinu te smo se u procjeni programa i dodjeli sredstava vodili dvama kriterijima“, naglasila je ministrica nastavivši kako
su u kriteriji bili „održati što veći broj programa koji pokazuju kontinuitet te vrednovati nove i kvalitetne programe koje treba uključiti u sustav financiranja iz proračuna Ministarstva kulture. U tom je smislu osnovna zadaća bila zadržati kontinuitet programske djelatnosti što je uvjetovalo velika smanjenja u sektoru materijalne baštine i investicija. Jedini programski kriterij kojim se pri odlučivanju o programima vodilo računa je programska odrednica obilježavanja stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata što je financijski podržano u svim djelatnostima i u različitim projektima.“ zaključila je uvodni dio izlaganja ministrica Andrea Zlatar Violić na konferenciji za medije u Ministarstvu kulture, održanoj 28. ožujka 2014.
>>> Prezentacija .ppt
Zamjenik ministrice, gospodin Berislav Šipuš kratko se osvrnuo na pregovore sa sindikatima djelatnika u kulturi na kojima je, uz podršku resornih ministara Miranda Mrsića i Milanke Opačić te uz pomoć gospođa Bratulić i Cvjetičanin iz Ministarstva rada, postignut dogovor sa sindikatima na temelju kojega su ostvarena smanjenja u dijelu proračuna Ministarstva kulture koji se odnosi na sredstva koja se izdvajaju na plaće i materijalna prava djelatnika u kulturi RH. Zamjenik ministrice Šipuš naglasio je kako je vrlo zadovoljan činjenicom da je dogovor sa sindikatima postignut i da se već u sljedećih desetak dana može očekivati potpisivanje novog kolektivnog ugovora kojim će se regulirati prava djelatnika u kulture Republike Hrvatske.
U nastavku tiskovne konferencije ministrica Andrea Zlatar Violić detaljno je obrazložila i predstavila rezultate natječaja Ministarstva kulture na koji je pristiglo 7.346 prijava za programe u ukupnom iznosu od 1.721.212.850,93 kuna traženih sredstava koja se dodjeljuju u 17 programskih područja. Ministrica je naglasila kako se ove godine osobito osjećaju posljedice recesije u lokalnoj upravi te da je povećan pritisak lokalnih sredina na Ministarstvo kulture u smislu zamolbi na poziciji investicija, informatizacije i sredstava za zaštitu i očuvanje nepokretnih kulturnih dobara. Iz financijske je analize vidljivo kako se lokalne sredine okreću Ministarstvu kulture očekujući od njega pomoć i rješenje. „Kada bismo željeli zadovoljiti potrebe svih onih kojima je financijska potpora potrebna, bio bi nam potreban 2,5 puta veći proračun od onoga koji Ministarstvo ima trenutno na raspolaganju“, nastavivši kako je na temelju Poziva odobreno 3864 programa u ukupnom iznosu od 206.625.996,45 kuna, što je 52 posto od ukupno prijavljenih programa. Pri tome je naglasila da u odobrena sredstva ne ulaze natječaji koji su trenutno u tijeku poput Natječaja za poduzetništvo u kulturi, natječaj
Ruksak (pun) kulture, koji će u 2014. biti otvoren tijekom cijele godine, sredstva za poticanje književne i izdavačke djelatnosti, sredstva za poticanje medijske djelatnosti i novinarskih radova za koja će natječaj biti raspisan odmah po odobrenju Europske Unije.
Osvrnuvši se na strukturnu analizu dodijeljenih sredstava ministrica Andrea Zlatar Violić naglasila je kako su najbolje financijski zastupljenu glazbena, glazbeno-scenska, scenska djelatnost te arhivska i djelatnost knjižnica. Prilikom financiranja programa, nastojalo se sa što manje sredstava podržati što veći broj programa, a da se pritom izbjegne „usitnjavanje“. Tako su financirani programi vezani uz djelatnost ustanova u kulturi, zatim programi koji pokazuju kontinuitet djelatnosti te oni koji s dobivenim sredstvima uistinu i mogu biti održani i izvedeni. Osobito se podržalo one programe za koje ne postoji drugi izvor financiranja.
S obzirom na ograničenja koja nameće zastupljenost sredstava za kulturu unutar ukupnog proračuna Republike Hrvatske, koja ove godine iznose 770.808.160,00 kuna, odnosno 0,49 posto iz proračuna, u manjem su udjelu u odnosu na pristigle zahtjeve, financijski podržane investicije u kulturi i projekti zaštite nepokretne kulturne baštine. „Birajući između ljudi i zgrada, mi smo birali ljude“, obrazložila je Zlatar Violić razloge manje financijske potpore tim dvama segmentima, nastavivši kako se nada da je mjera ušteda na financiranju tih segmenata privremena te da će slijedom europskih natječaja koji su u tijeku a u kojima se i hrvatski projekti i programi u kulturi nalaze u kandidacijskom postupku, biti odobrena i dodatna sredstva.
Ministrica se osvrnula na trend pada proračunskih sredstava za kulturu unutar koji je vidljiv iz financijske analize proteklih šest godina, a rezultat je ponajprije negiranja recesije u razdoblju od 2008. do 2009. godine. U tom smislu u trenutnom proračunu za kulturu nema mjesta za daljnje uštede, a preuzete ugovorne obveze koje proizlaze iz predstavljenih rezultata natječaja Javnog poziva za programe u kulturi 2014. definitivne su i neopozive. Ministrica je pri kraju predstavljanja programa istakla kako će se do kraja 2014. za programe u kulturi izdvojiti još 100.000.000, kuna za natječaje iz preostalih sedam područja.
Kako je naglasila ministrica, jedine daljnje uštede moguće su na poziciji plaća djelatnika u kulturi, što je ostvareno u dugotrajnom pregovorima sa Sindikatima. Na pregovore sa Sindikatima posebno se osvrnuo zamjenik ministrice Berislav Šipuš, koji je u završnom izlaganju malo detaljnije obrazložio programe investicija u kulturi, koje se odnose na završavanje kapitalnih projekata, održavanje i opremanje ustanova u kulturi izvan Grada Zagreba, poput već otvorenog stalnog postava Muzeja Eltz u Vukovaru, Prirodoslovni muzej u Metkoviću, Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju, Hrvatski povijesni muzej, te niz drugih manjih projekata diljem Hrvatske koje bez Ministarstva kulture ne bi bile u mogućnosti realizirati obnovu.
Najave
