U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu održana je javna tribina Zeleno integrirano planiranje u sklopu inicijative Novi europski Bauhaus na kojem je predstavljen jedinstveni primjer naselja Luščić.
Luščić je prvo naselje u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, planirano biti u potpunosti energetski učinkovito i održivo, ali i prilagođeno i otporno na klimatske promjene uz zadržanu ugodnost života i stanovanja, izvijestili su iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Kroz međunarodni natječaj u organizaciji Europana nagrađeno je urbanističko rješenje za revitalizaciju prostora bivše vojarne na području Luščića 'Fantastična šuma', koje je bilo i u finalu nagrada Novog europskog Bauhausa 2021. godine. To rješenje je, kako je navedeno, uspješno preneseno i u nedavno usvojeni Urbanistički plan uređenja Luščića u koje su integrirane i smjernice energetskog planiranja i planiranja prilagodbe klimatskim promjenama.
Javnoj tribini na kojoj je predstavljen jedinstven projekt nazočila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, gradonačelnik Grada Karlovca Damir Mandić te ravnatelj REGEA-e Julije Domac.
Kako prenose iz REGEA-e, gradonačelnik Mandić izjavio je kako su ovim slojevitim procesom i projektom htjeli pokazati da imaju viziju grada kakvog želimo, promišljajući zajedno sa stručnjacima i građanima.
-Pokretanjem inicijative Novog Europskog Bauhausa, u fokus je stavljena održivost, estetika, kvaliteta prostora, kultura građenja, dostupnost i priuštivost. Naš projekt urbane preobrazbe prostora bivše vojarne zato promatramo kao doprinos navedenom, jer promiče transformaciju napuštenog u nove javne namjene potrebne široj zajednici. Pri tome stvaramo uvjete za inovativne, pametne, okolišno neutralne i energetski učinkovite projekte. Ovaj cjeloviti projekt urbane preobrazbe puno toga od navedenog objedinjava - izjavio je gradonačelnik Karlovca.
Pojašnjavaju kako plan stavlja fokus na zelenu infrastrukturu i rješenja bazirana na prirodi, zabranu ulaska fosilnim gorivima i maksimalnom korištenju obnovljivih izvora energije, principima održive gradnje i dizanju kvalitete projektnih rješenja provedbom natječaja za pojedine zgrade u prostoru obuhvata, te jačom participacijom samih građana u svim procesima pokazuje smjer kojim treba ići i koji je svakako relevantan za sve naše gradove i mjesta u kojima živimo.
Dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e istaknuo je kako hrvatski i europski gradovi moraju svoj razvoj planirati bez malih plinskih kotlova za grijanje stanova i obiteljskih kuća, bez fosilnih goriva u prometu u centru grada i s puno zelene infrastrukture, tekuće vode i obnovljivih izvora energije.
-Poruka iz Karlovca temeljena na prikazanom primjeru revitalizacije prostora Luščića i rješenja ugrađenih u prostorni plan pokazuje da su načela Novog europskog Bauhausa već prisutna na našim prostorima, ali doista i prilika za iskorak i poboljšanje sustava prostornog planiranja, ali i onog sektorskog i financijskog – kazao je Domac.
U objavi za medije istaknuto je i kako je inicirajući stvaranje Smjernica za integraciju energetskog planiranja i planiranja prilagodbe na klimatske promjene u svoje prostorne planove, Grad Karlovac prepoznao trenutak i vrijeme u kojem živimo. Danas je to, naglašavaju, svima vidljivo u kontekstu trenutne situacije u kojoj se Europa nalazi, situacije u kojoj je više nego ikad jasno da je energetska tranzicija bitna ne samo zbog klimatske krize nego i radi dostizanja energetske samostalnosti. Primjer Luščića je i primjer razvojnog projekta za grad, razvojnog projekta na načelima održivosti.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako Novi europski Bauhaus (NEB) nije neki apstraktni, daleki ni nerazumljivi narativ, nego konkretna inicijativa koju možemo ugrađivati u naše buduće lokalne, područne i nacionalne projekte te izrazila želju da ovu platformu svi zajedno stvaramo kao instrument podrške, pomoći i suradnje kako bismo iznašli konstruktivna rješenja i izravno ih primijenili u našim urbanističkim planovima, gradnji, gospodarstvu, inovacijama, dizajnu i svim ostalim područjima ljudske kreativnosti.
Ministrica je, kako je priopćeno, podsjetila da će se NEB, kao tema sadržaja, ali bez unaprijed definiranog namjenskog proračuna, integrirati i u druge programe, uključujući Obzor Europa za istraživanje i inovacije, LIFE za okoliš i klimatske akcije te Europski fond za regionalni razvoj i ERASMUS za obrazovanje i mlade. Naglasivši kako su resorna ministarstva već anticipirala načela Novog europskog Bauhausa te da je Vlada kroz Mehanizam oporavka i otpornosti osigurala financijska sredstava u iznosu od 75 milijardi kuna od čega je 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi zajmova, ministrica je dodala kako su u fokusu Plana oporavka i otpornosti upravo mjere koje podupiru jačanje okvira za istraživanje, razvoj i inovacije te politike za sljedeću generaciju, reforme te investicije, osobito one koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju.
Javna tribina otvorila je brojna pitanja zakonskih podloga koje je potrebno staviti u službu održivog i zelenog planiranja naselja, ali i prenijela iskustvo Karlovca kako je lokalna inicijativa ipak ona presudna.
Europska komisija, navode, potiče države članice da prilikom programiranja novog višegodišnjeg financijskog okvira nađu pravi način da ugrade vrijednosti Novog europskog Bauhausa u njega. Komisija će dati potporu novim europskim lokalnim inicijativama, a upravo natječaj na tu temu za jedinice lokalne samouprave manje od 100.000 stanovnika biti će otvoren 30. ožujka 2022. Prilika je to i za hrvatske općine i gradove.
Spomenimo i kako je u Europskom parlamentu osnovana New European Bauhaus Friendship Group – prijateljska skupina zastupnika Europskog parlamenta za novi europski Bauhaus u koju je uključena i zastupnica Željana Zovko.
- Sigurna sam da će hrvatski građani na pravi način upotrijebiti sve što Novi europski Bauhaus nudi. Novi europski Bauhaus tiče se svakoga od nas, svih struka i svih dijelova društva, kako bi zajednički unaprijedili vlastito okruženje, a inicijativa je jednako tako važna i za očuvanje naše povijesne i kulturne baštine – istaknula je lani u studenom eurozastupnica Zovko u izjavi za Jutarnji.
