2005. - 2017.


Sažetak 20. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 19. prosinca 2017. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
            Sjednica je započela jednoglasnim usvajanjem dnevnog reda.
 
            Ad. 1. Verificiran je zapisnik s prethodne sjednice.
 
            Ad. 2. Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva dostavilo je Vijeću izvješće o radu u 2017. te plan ispita u 2018., a predstavila ih je predsjednica Povjerenstva I. Prgin. Povjerenstvo je ove godine održalo osam ispitnih rokova za provjeru stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva. Ispitima je ukupno pristupilo 357 kandidata s područja cijele RH, a ispit je uspješno položilo 314 kandidata.
 
            U 2018. Povjerenstvo je u dogovoru s državnim arhivima, imajući u vidu njihove planove održavanja edukacija i interes stvaratelja i imatelja gradiva, predložilo održavanje sedam ispitnih rokova. Nakon kraće diskusije D. Rubčić je pozvao prisutne da daju svoje mišljenje na što je D. Kušen predložio da se u plan ispita u 2018. godini doda održavanje ispitnog roka u Državnom arhivu u Osijeku u studenom 2018. godine. Uz ovu izmjenu, izvješće o radu u 2017. i plana ispita u 2018. su jednoglasno usvojeni.
 
            Ad 3. M. Katušić je spomenuo projekt digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata koji će Ministarstvo hrvatskih branitelja provoditi u suradnji s Ministarstvom obrane, Ministarstvom unutarnjih poslova i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata. Prijedlog je da se na poslovima digitalizacije angažiraju djelatnici Ministarstva obrane koji bi se educirali za navedene poslove uz suradnju Hrvatskog državnog arhiva.
D. Rubčić je izvijestio da bi se Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima mogao naći sredinom siječnja 2018. godine u Saboru na prvom čitanju te se nada da bi do proljeća mogao biti usvojen, nakon čega će biti potrebna izrada provedbenih propisa i Nacionalnog plana za razvoj arhivske djelatnosti.
S. Razum je pitao o radionicama koje se nude vezano za Opću uredbu o zaštiti podataka koja će stupiti na snagu u svibnju 2018. godine. D. Kušen je odgovorio kako se iste odnose na stvaratelje gradiva, predstavnike tijela javne vlasti i ostale subjekte koji u svom radu prikupljaju osobne podatke.
M. Perčin je upitao prisutne jesu li vidjeli informaciju u Jutarnjem listu o sudbini gradiva Haškog suda nakon prestanka njegovog rada te zna li se tko s hrvatske strane vodi o tome računa. Nakon kraće rasprave, Vijeće je odlučio da se predloži Ministarstvu kulture da se uključi u dogovor oko sudbine ovog gradiva.
 

Sažetak 19. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 17. listopada 2017. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2

  Sjednica je započela jednoglasnim usvajanjem izmjena dnevnog reda na prijedlog predsjednika Vijeća, D. Rubčića.

   Ad. 1. Verificiran je zapisnik s prethodne sjednice.

  Ad. 2. D. Rubčić je prije otvaranja rasprave o Prijedlozima programa arhivske djelatnosti za 2018. godinu prijavljenima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske podsjetio na ranije usvojeni stav Vijeća kako se neće razmatrati programi pristigli na Poziv od strane predlagatelja koji nisu osnovani za obavljanje arhivske djelatnosti. Takvim predlagateljima se preporuča da se sa svojim preijedlozima jave nadležnom državnom arhivu koji bi potom kao partner u programu mogao tražiti sredstva od Ministarstva kulture.
Vijeće je potom pristupilo vrednovanju programa. Na Poziv je iz područja arhivske djelatnosti pristiglo ukupno 84 programa za koja su ukupna tražena sredstva od Ministarstva kulture iznosila 7.995.965,20 kn. Po utvrđivanju prijedloga programa, isti je upućen ministrici kulture na odobrenje.

  Ad 3. S. Razum je predstavio izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci koje obuhvaća četiri obavljene prosudbe o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja i to zvanja viši arhivist.  Ocijenjeno je da uvjete za stjecanje zvanja viši arhivist ispunjavaju: Damir Stanić (HDA), Domagoj Zovak (DASB) i Lucija Zore (HDA).
Negativno je ocijenjen zahtjev Krešimira Ibrišimovića (DAOS) za kojeg je Stručno povjerenstvo utvrdilo da ne ispunjava uvjete za stjecanje zvanja viši arhivist.  Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci.

  Ad 4. D. Rubčić je državnom tajniku, I. Poljičku, uputio pitanje o izjednačavanju visine naknada članova Vijeća s naknadama ostalih kulturnih vijeća te zamolio da se riješi zahtjev Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci za utvrđivanjem naknada za rad članova ovog Povjerenstva, što je državni tajnik ustanovio da će se naći rješenje.
 


Sažetak 18. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 14. rujna 2017. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2

Ad 1.  Članovi vijeća usvojili su zapisnik sa prijašnje sjednice jednoglasno.

Ad 2. Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci dostavilo je Vijeću izvješće o stručnim ispitima održanim 12. i 13. lipnja 2017. godine. Izvješće je jednoglasno usvojeno.

Ad 3. Stjepan Razum predstavio je izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci. Izvješće obuhvaća sedam objavljenih prosudbi o ispunjavanju uvjeta kandidata za stjecanje višeg stručnog zvanja viši arhivist ili arhivski savjetnik. Ocijenjeno je da svi kandidati ispunjavaju uvjete Stručnog povjerenstva za stjecanje višeg stručnog zvanja. Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog.

Ad 4. Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva dostavilo je Vijeću prijedlog imenovanja v.d. tajnice Povjerenstva zbog korištenja rodiljnog dopusta dosadašnje tajnice Povjerenstva. Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog.

Ad 5. Darko Rubčić izvijestio je članove Vijeća o upitu koji je došao u Ministarstvo kulture vezano uz financiranje konzervacije i restauracije arhivskog gradiva stvaratelja i imatelja izvan državnih arhiva.

Predloženo je da se takvi zahtjevi trebaju Ministarstvu kulture dostavljati isključivo kroz prijedloge financiranja programa područnih arhiva na čijem području nadležnosti djeluje određeni stvaratelj ili imatelj gradiva.

Vezano uz pitanje usklađivanja visine naknada članovima Vijeća s naknadama u ostalim kulturnim vijećima te pitanje naknada za članove Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci, Darko Rubčić obavijestio je članove kako nažalost još uvijek nema informaciju o rješavanju tog pitanja.

Vezano za Arhivski sabirni centar u Vinkovcima o kojem je Vijeće ranije raspravljalo, Dražen Kušen je izvijestio članove kako Grad Vinkovci uređuje prostor na adresi Duga ulica 2 u Vinkovcima. Sadašnja zgrada Arhivskog sabirnog centra u Vinkovcima, koja je gruntovno uknjižena na Državni arhiv u Osijeku, slijedom povrata imovine bivšim vlasnicima vratiti će se zajednici Sestara služavki malog Isusa.
 

Sažetak 17. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 4. svibnja 2017. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
Ad. 1. Nakon usvajanja izmjena dnevnog reda verificiran je zapisnik s prethodne sjednice.
 
Ad. 2. D. Rubčić je predstavio tekst Smjernica za vrednovanje programa arhivske djelatnosti koji je nadopunjen u skladu s odlukom Vijeća donesenom na prethodnoj sjednici prema kojoj je radna grupa u sastavu M. Stipančević, D. Kušen, D. Rubčić, B. Kaleb i D. Mišurac unijela dogovorene izmjene i dopune.
 
Ad 3. D. Rubčić je izvijestio članove Vijeća o radu Stručnog povjerenstva za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima predstavljen je javnosti u Ministarstvu kulture 7. travnja 2017. i od tada je na javnoj raspravi u koju su svi članovi Vijeća pozvani da se uključe. O ovoj temi održan je jučer, 3. svibnja 2017., u Hrvatskom državnom arhivu sastanak ravnatelja državnih arhiva u RH te dogovoreno sudjelovanje u raspravi.  Po zaključenju javne rasprave Stručno povjerenstvo i stručne službe Ministarstva kulture proučit će sve pristigle primjedbe te će se pripremiti konačni prijedlog Zakona.
 
   S. Razum je imao primjedbe na tekst Zakona, na što je D. Kušen predložio da članovi svoje primjedbe na tekst unesu u obrazac aplikacije e-Savjetovanje dok je još otvorena javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona. K. Ćirić je pitao što je s privatnim pružateljima usluga u području arhiviranja. D. Rubčić je odgovorio da je obveza zaštite gradiva na njegovim stvarateljima i imateljima te da se u nacrtu prijedloga ne ide dalje od toga, a stvar je svakog pojedinog stvaratelja kako će organizirati zaštitu svoga gradiva.
 
   Ž. Žuljević se osvrnuo na odredbe o Hrvatskom arhivskom vijeću čiji je sastav i način imenovanja članova potpuno izmijenjen na što je D. Kušen konstatirao da se radi o modelu koji se primjenjuje kod ostalih kulturnih vijeća. Ž. Žuljević je predložio da bez obzira na to u rad Vijeća budu uključeni po službenoj dužnosti i predstavnici Ministarstva uprave, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova odnosno da se u tome smislu nadopuni članak 42. te pozvao članove da se izjasne o prijedlogu. Ovaj prijedlog podržalo je osam članova Vijeća, a članovi Vijeća B. Kaleb i D. Rubčić su se suzdržali od glasanja.
 
Ad 4. – 7. Vijeće je zaprimilo pet zahtjeva za odobrenjem prijevremene dostupnosti arhivskoga gradiva koji su proslijeđeni članovima Povjerenstva za davanje mišljenja o prijevremenoj dostupnosti arhivskog gradiva.

 
   M. Stipančević je u predstavio zahtjev Državnog arhiva u Pazinu, a odnosi se na gradivo fondova HR-DAPA-80 Oblasna agrarna komisija za Istru (1947) i HR-DAPA-159 Mjesni narodni odbor Fažana (1947-1952.) čije korištenje u svrhu istraživanja povijesti crkve u Istri traži Ilija Jakovljević, te je u ime Povjerenstva predložio da se isti odobri uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. D. Rubčić se složio s prijedlogom i pozvao članove da se izjasne. S. Razum smatra zahtjev bespredmetnim te će se suzdržati od glasanja. Prijedlog je prihvaćen s devet glasova „za“, a član Vijeća S. Razum se suzdržao od glasanja.
 
   D. Rubčić je predstavio zahtjev Državnog arhiva u Šibeniku kojim se traži mišljenje o prijevremenoj dostupnosti arhivskoga gradiva iz fondova: HR-DAŠI-44 Ministarstvo vodoprivrede i šumarstva (1991-1995), HR-DAŠI-250 Republički devizni inspektorat Republike Srpske Krajine (1991-1995), HR-DAŠI-171 Vlada Republike Sreske Krajine (1991-1995). Korištenje u svrhu pripreme rada Procjena nenaplaćenih carinskih prihoda i vrijednosti nezakonito izvezene robe na okupiranim područjima 1991-1998. traži Nenad Grgurica. D. Rubčić predlaže da se zahtjev odobri uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
 
   D. Rubčić je predstavio zahtjev Državnog arhiva u Vukovaru za odobrenjem prijevremene dostupnosti arhivskoga gradiva iz fonda HR-DAVU-VK-427 Carinska uprava Osijek – Carinske ispostave Vukovar, Tovarnik i Ilok (1991/1996.) kojeg u isu svrhu traži isti korisnik kao kod zahtjeva Državnog arhiva u Šibeniku, te predlaže da se zahtjev odobri uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva.  Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
 
   M. Stipančević je predstavio dva zahtjeva za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva koje je uputio Hrvatski državni arhiv. U prvom se traži mišljenje o prijevremenoj dostupnosti arhivskoga gradiva iz fonda HR-HDA-1596 Vrhovni sud NRH, čije korištenje u svrhu istraživanja djelovanja pojedinaca i grupa, suradnika NOP iz redova Domobranstva NDH te antifašista (1941-1945.) traži dr. sc. Branke Boban. M. Stipančević predlaže da se zahtjev odobri uz obveznu potpisanu izjavu korisnice da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će joj biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
 
   U drugom zahtjevu Hrvatskog državnog arhiva traži se mišljenje o prijevremenoj dostupnosti arhivskoga gradiva iz fonda HR-HDA-1745 Operativni štab Ministarstva unutarnjih poslova RH (1990-1993.), čije korištenje u svrhu izrade doktorske radnje traži Darjan Godić. M. Stipančević predlaže da se zahtjev odobri uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je prihvaćen s devet glasova „za“, a član Vijeća Ž. Žuljević se suzdržao od glasanja.
 
Ad 8. S. Razum je predstavio izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci koje obuhvaća pet obavljenih prosudbi o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja i to zvanja viši arhivist.  Ocijenjeno je da uvjete za stjecanje zvanja viši arhivist ispunjavaju: Erika Žilić-Vincetić (DAOS), Senad Ađulović (DABJ), Stjepan Prutki (DAVU) i Janja Sekula-Gibač (HMDCDR).
Negativno je ocijenjen zahtjev Krešimira Ibrišimovića (DAOS) za kojeg je Stručno povjerenstvo utvrdilo da ne ispunjava uvjete za stjecanje zvanja viši arhivist.  Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci.
 
Ad 9. D. Rubčić je izvijestio članove Vijeća o upitu o nagrađivanju članova Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja koji je dostavio predsjednik Stručnog povjerenstva S. Razum.  Naglasio je da upit smatra opravdanim no nagrađivanje prema sadašnjim propisima nije predviđeno. S. Razum je istaknuo da članovi svoj rad ne uvjetuju nagradom i da su svjesno prihvatili imenovanje, no smatra da nitko ne bi trebao biti zakinut ili diskriminiran.
 
   D. Rubčić je predložio da se uputi zahtjev Ministarstvu kulture za nadopunom Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci kojom bi se utvrdio način nagrađivanja članova Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja. K. Čirić  je podržao predloženo te zatražio da se u istom dopisu ponovi zahtjev za izjednačavanje naknada članovima Vijeća s naknadama članovima ostalih kulturnih vijeća. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
           
Ad 10. Ž. Žuljević je pozvan u Radnu skupinu za digitalizaciju gradiva iz Domovinskog rata pri Ministarstvu branitelja te je o tome obavijestio članove Vijeća. M. Stipančević je potvrdio da je sudjelovao na inicijalnom sastanku te da je, osim HDA, u ovu aktivnost uključen i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. M. Katušić je također upoznat s navedenim budući da je uključeno i Ministarstvo obrane no smatra da je sve još u inicijalnoj fazi odnosno da ništa konkretno nije dogovoreno.
 


Sažetak 16. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 9. ožujka 2017. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
   Na početku sjednice prisutne je pozdravio državni tajnik u Ministarstvu kulture dr. sc. Ivica Poljičak i u kraćem obraćanju osvrnuo se na točku 5 predloženog dnevnog reda ove sjednice Vijeća odnosno aktivnosti na izradi novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Istaknuo je kako je trenutno u postupku prijedlog Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, dok istovremeno Ministarstvo kulture radi na novom Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima čije je donošenje predviđeno za treće tromjesečje 2017. U tu svrhu imenovano je Stručno povjerenstvo za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, izrađene su  polazišne teze koje su poslane svim ravnateljima državnih arhiva i na koje je Ministarstvo već primilo nekoliko primjedbi. Cilj Ministarstva je maksimalno uključiti struku, doprinijeti pronalaženju što boljih rješenja i time pomoći skidanju svojevrsne stigme s arhiva. Predsjednik Vijeća je kao član uključen u rad Stručnog povjerenstva te će redovito o aktivnostima na izradi novog Zakona informirati članove Vijeća čiji su prijedlozi i komentari dobrodošli.
 
Ad. 1. Vezano uz usvajanje zapisnika prijašnje sjednice Vijeća, D. Rubčić je pozvao prisutne da daju svoje komentare i eventualne ispravke, nakon kojih je zapisnik jednoglasno usvojen.
 
Ad 2. Ministarstvo kulture je izradilo prijedlog Kriterija za vrednovanje arhivskih programa koji se prijavljuju na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi. Kriterije je Vijeću kratko predstavio D. Rubčić i pozvao prisutne da iznesu svoje mišljenje.
 
   D. Kušen je pozdravio izradu ovakvog dokumenta koji će biti smjernica arhivima pri prijavljivanju programa no smatra da bi ih trebalo uputiti na mišljenje ravnateljima područnih državnih arhiva kako bi se predloženi tekst još malo doradio. B. Kaleb ističe da bi to oduzelo previše vremena te predlaže da se tekst doradi u što je moguće kraćem roku, a u tu svrhu formira manja radna grupa. M. Stipančević se slaže s D. Kušenom i pozdravlja inicijativu.  Smatra da je deset dana dovoljno da predloženi tekst doradi na temelju primjedbi Hrvatskog državnog arhiva.
 
Ad 3.-4.
Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci dostavilo je Vijeću izvješće o svom radu u 2016. koje je kratko predstavio D. Rubčić.  S. Razum je predstavio izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci koje obuhvaća osam obavljenih prosudbi o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja i to zvanja viši arhivist.
 
   Ocijenjeno je da svi ispunjavaju uvjete za njegovo stjecanje te se predlaže dodjeljivanje zvanja viši arhivist Josipi Maras-Kraljević (HMDCDR), Maji Pajnić (HDA), Jasni Mrkonjić (DAPA), Ivi Grdinić (DAPA), Snježani Šute (HDA), dr. sc. Jošku Kovačiću (DAST), Ivani Posedi (DAVŽ) i Hrvoju Baričeviću (HDA).
 
   Izvješće Povjerenstva i prijedlog Stručnog povjerenstva su jednoglasno usvojeni.
 
Ad 5. D. Rubčić je upoznao prisutne sa sastavom Stručnog povjerenstva za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojeg je ministrica kulture imenovala Odlukom od 14. veljače 2017. te kratko predstavio osnovne teze na kojima bi se novi Zakon trebao temeljiti.
 
   S. Razum je pitao prema kojem kriteriju su u Povjerenstvo odabrani ravnatelji područnih državnih arhiva na što je B. Kaleb odgovorio da se vodilo računa o regionalnoj zastupljenosti te da su osim njih u rad Povjerenstva uključeni i predsjednik Vijeća te predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva. Također, članom Povjerenstva imenovan je predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Hrvoje Stančić kao stručnjak za elektroničko gradivo.
 
   D. Kušen se osvrnuo na prigovor javnosti da je Povjerenstvo sastavljeno isključivo od predstavnika struke te podsjetio da je pri njegovom formiranju upravo to i istaknuto kao i da će prema potrebi u njegovom radu biti angažirani stručnjaci za određena područja koji će pomoći pri oblikovanju pojedinih poglavlja Zakona. Prijedlog novog Zakona proći će redovnu proceduru što uključuje i javnu raspravu u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani.
   Nakon kraće rasprave o dostupnosti gradiva u kojoj su sudjelovali D. Kušen, S. Razum i M. Stipančević, a u kojoj je istaknuto da novi Zakon ne smije ostavljati nedoumice niti prepuštati arhivistima da odlučuju o tome što je dostupno za korištenje, zaključena je ova točka dnevnog reda.
 
Ad 6. Hrvatski državni arhiv uputio je Vijeću zahtjev za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva kojemu nije dospio rok. Radi se o dvije dokumentacijske cjeline fonda HR-HDA-1453 Uprava za suzbijanje kriminaliteta Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH u svrhu pripreme knjige o Hrvatskom proljeću u Bosni i Hercegovini, 1967-1971.
 
   Zahtjev je prethodno dostavljen Povjerenstvu za davanje mišljenja o prijevremenoj dostupnosti  arhivskoga gradiva koje nije imalo primjedbi pa je D. Rubčić predložio da se zahtjev odobri. M. Perčin je pitao kakav je odnos prema hrvatskim istraživačima u bosanskohercegovačkim arhivima, na što je D. Rubčić odgovorio da Vijeće to ne može znati te da se ono pri donošenju odluka mora voditi i poštovati važeće propise. M. Stipančević se složio s tim te istaknuo kako Hrvatski državni arhiv svakodnevno posjećuju brojni istraživači prema kojima se postupa bez razlike.
   D. Rubčić je još jednom predložio da se dozvoli korištenje gradiva uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
 
Ad 7. Dogovoreno je da se ponovno ministrici kulture uputi podnesak Vijeća vezan uz izjednačavanje naknada članovima Vijeća s naknadama članova ostalih kulturnih vijeća.
 

Sažetak 15. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 15. prosinca 2016. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
Ad. 1. Hrvatsko arhivsko vijeće je nakon izglasavanja dnevnog reda i verifikacije zapisnika s prethodne sjednice, pristupilo raspravi po točkama dnevnog reda.
 
Ad 2. S. Razum je predstavio izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci koje obuhvaća četiri obavljene prosudbe o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja i to zvanja viši arhivist.  Ocijenjeno je da svi ispunjavaju uvjete za njegovo stjecanje te se predlaže dodjeljivanje zvanja viši arhivist Ivanu Pupić-Bakraču (DAZG), Tomislavu Caru (HDA), Tonku Barčotu (DADU) i Ljiljani Arambašić (DAOS). Prijedlog Stručnog povjerenstva jednoglasno je usvojen.
 
Ad 3. Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva dostavilo je Vijeću izvješće o radu u 2016. te plan ispita u 2017., a predstavila ih je predsjednica Povjerenstva I. Prgin. Povjerenstvo je ove godine održalo sedam ispitnih rokova za provjeru stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva. Ispitima je ukupno pristupilo 506 kandidata s područja cijele RH, a ispit je uspješno položilo 450 kandidata.
 
   U 2017. Povjerenstvo je u dogovoru s državnim arhivima, imajući u vidu njihove planove održavanja edukacija i interes stvaratelja i imatelja gradiva, predložilo održavanje osam ispitnih rokova. Nakon kraće diskusije D. Rubčić je pozvao prisutne na glasanje o usvajanju izvješća o radu u 2016. i plana ispita u 2017. koji su jednoglasno usvojeni.
 
Ad 4.
D. Rubčić je podsjetio prisutne da je na temelju zaključka Vijeća donesenog na 13. sjednici upućen još 16. rujna 2016. podnesak Ministarstvu kulture vezano uz naknade članovima Vijeća. Podnesak je još uvijek u proceduri i nada se da će u idućoj godini naknade članovima biti izjednačene s naknadama koje primaju članovi ostalih kulturnih vijeća, kako je traženo.
 


Sažetak 14. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 11. listopada 2016. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
Ad. 1. Članovi vijeća su jednoglasno usvojili zapisnik sa prijašnje sjednice.       
 
Ad. 2. Hrvatsko arhivsko vijeće je prema temeljnim kriterijima uređenima člankom 7. Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 55/16)  te ciljevima navedenima u Uputama za predlaganje programa arhivske djelatnosti za 2017. godinu, razmotrilo i vrednovalo programe arhivske djelatnosti prijavljene na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2017. godinu.
  
    Članovi Hrvatskog arhivskog vijeća su razmotrili i vrednovali ukupno 119 programa arhivske djelatnosti koji su pristigli na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu. Ukupni traženi iznos od Ministarstva kulture je 6.402.876,47 kn.
 
    Članovi Hrvatskog arhivskog vijeća su usuglasili  svoje prijedloge i primjedbe,  definirali nacrt prijedloga programa arhivske djelatnosti za 2017. godinu te predložili 103 programa za financiranje u ukupnom iznosu od 3.244.500,00 kn.
 
Ad. 3. Jednoglasno je usvojen prijedlog da se dozvoli prijevremeno korištenje gradiva prema zahtjevu Državnog arhiva u Zadru za gradivo kojem nije dospio rok dostupnosti prema članku 21. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te članku 5. Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva, koje je tražio Petar Šale u svrhu sudskog postupka, uz uvjet  da korisnik potpiše izjavu da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva.
 

Sažetak 13. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 8. rujna 2016. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
Ad. 1. Vezano uz usvajanje zapisnika 12. sjednice Vijeća, D. Rubčić je pozvao prisutne da daju svoje komentare i eventualne ispravke, nakon kojih je zapisnik jednoglasno usvojen.
 
Ad. 2. Vijeće je zaprimilo traženo očitovanje Grada Vinkovaca o prostoru u koji planira smjestiti Arhivski sabirni centar Vinkovci. D. Rubčić i B. Kaleb su vezano uz ovu temu 6. rujna posjetili Vinkovce i Vukovar gdje su se susreli s predstavnicima Grada Vinkovci i Državnog arhiva u Vukovaru te posjetili ponuđeni prostor. Radi se o prostoru na adresi Duga ulica 2, u Vinkovcima, koji je u vlasništvu grada i koji prema njihovoj procjeni udovoljava svim uvjetima za smještaj arhivskoga gradiva. Pohvalili su također zainteresiranost predstavnika lokalnih vlasti i spremnost da osiguraju sve potrebno kako bi Arhivski sabirni centar Vinkovci nastavio s radom i nakon što zgrada Državnog arhiva u Vukovaru bude završena.
           
   Posjetili su i Državni arhiv u Vukovaru gdje radovi na dovršetku zgrade napreduju. U razgovoru s ravnateljem DAVU S. Prutkijem dobili su i njegovu suglasnost da nakon dovršetka zgrade i preseljenja dijela gradiva u Vukovar, dio gradiva koje se odnosi na područje Vinkovaca i Županje ostane u Vinkovcima ako za to Grad Vinkovci osigura adekvatan prostor.
 
   D. Rubčić i B. Kaleb nakon iznesenog predlažu Vijeću da podrži nastavak rada Arhivskog sabirnog centra Vinkovci u novom prostoru kako predlaže Grad Vinkovci. U raspravi koja je slijedila K. Ćirić i Ž. Žuljević su podržali prijedlog. D. Kušen je također izrazio slaganje te napomeno da kod sklapanja ugovora Ministarstva kulture s Gradom Vinkovci treba paziti da režijski troškovi i investicijsko održavanje budu obveza Grada te da se ugovor sklopi na dulji vremenski rok s čim se složio i M. Stipančević.
 
   D. Rubčić je na kraju rasprave predložio da Arhivski sabirni centar Vinkovci nastavi s radom u novoj zgradi koju je osigurao Grad Vinkovci na adresi Duga ulica 2, a koji prijedlog je jednoglasno usvojen.
 
Ad. 3. Državni arhiv u Vukovaru uputio je Vijeću zahtjev za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva kojemu nije dospio rok dostupnosti prema članku 20. i 21. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te članku 5. Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva. Radi se o gradivu Republike Srpske Krajine nastalom u razdoblju od 1991. do 1997. čije korištenje u svrhu izrade stručnog rada traži Nikola Kajkić iz Nacionalnog sindikata policije.
 
   U raspravi koja je slijedila istaknuto je da nije priložen nikakav dokaz o razlogu korištenja gradiva. M Stipančević spornim smatra što u zahtjevu nije točno specificirano koje se gradivo traži na uvid, bez čega zahtjev smatra nepotpunim. M. Katušić je tražio pojašnjenje o uvjetima pod kojim je gradivo Republike Srpske Krajine preuzeto u Državni arhiv u Vukovaru što je pojasnio D. Kušen objašnjenjem načina na koji je tadašnji Državni arhiv u Osijeku preuzimao gradivo s oslobođenih i reintegriranih područja RH. S. Razum smatra da se Vijeće ne bi trebalo baviti opravdanošću nečijeg zahtjeva već ukoliko netko ima želju koristiti neko gradivo to mu treba i omogućiti, te se načelno slaže da se dopusti korištenje ovog gradiva. K. Ćirić je istaknuo da Vijeće treba poštivati i provoditi zakone, a ne procjenjivati nečije interese.
 
   Na kraju rasprave D. Rubčić je predložio da se dozvoli korištenje gradiva navedenog u zahtjevu u skladu s odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je usvojen sa sedam glasova „za“, a članovi Vijeća K. Ćirić, Ž. Žuljević i M. Stipančević su se suzdržali od glasanja.
 
   D. Rubčić je podsjetio prisutne da zahtjeve za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva prije Vijeća treba razmotriti njegovo Povjerenstvo za davanje mišljenja o prijevremenoj dostupnosti arhivskoga gradiva. Zahtjevi koji su zaprimljeni do današnje sjednice bit će riješeni na sjednici, no sve buduće zahtjeve treba po primitku proslijediti članovima Povjerenstva koji će ih razmotriti i pripremiti mišljenje za sljedeću sjednicu Vijeća
 
 Ad. 4. M. Stipančević je predstavio tri zahtjeva koja je Hrvatski državni arhiv uputio Vijeću za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva kojemu nije dospio rok dostupnosti. Sva tri zahtjeva odnose se na korištenje gradiva iz fonda HR-HDA-1561 Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova SRH. Dva zahtjeva odnose se na cjelinu Dosjei građana, to su zahtjevi Vladimira Sokola i Franje Jankača za korištenjem osobnih dosjea Antuna Sobote, Stjepana Zadravca i Ivana Lukinca. Treći je zahtjev Alena Matušeka koji se odnosi na cjelinu Akcija Partner. Navedeno gradivo je deklasificirano no, nije mu dospio rok dostupnosti. U prva dva zahtjeva nije proteklo 70 godina od nastanka odnosno 100 godina od rođenja osoba čiji se dosjei traže niti su podnositelji zahtjeva njihovi potomci, a u trećem nije protekao opći rok dostupnosti od 30 godina. Za sva tri zahtjeva Hrvatski državni arhiv je prethodno tražio mišljenje Sigurnosno-obavještajne agencije, koja je navedeno gradivo predala Hrvatskom državnom arhivu, i koja je suglasna s korištenjem cjeline Akcija Partner, dok je za zahtjeve za korištenjem gradiva iz cjeline Dosjei građana dala negativno mišljenje.
    M. Stipančević je predložio da Vijeće pri donošenju odluke poštuje mišljenje Sigurnosno-obavještajne agencije te istaknuo da će se on sam suzdržati od glasanja jer se radi o gradivu Hrvatskog državnog arhiva. S. Razum smatra da treba dopustiti i korištenje traženoga gradiva iz cjeline Dosjei građana te ne prihvaća razloge za njihovo odbijanje. Nakon kraće rasprave na glasanje je dan prijedlog S. Razuma da se odobri korištenje gradiva iz sva tri zahtjeva. Prijedlog je odbijen s jednim glasom „za“ i osam glasova „protiv“, a član Vijeća M. Stipančević se suzdržao od glasanja.
 
    D. Rubčić je potom predložio da se zahtjevi za korištenjem gradiva iz cjeline Dosjei građana odbiju, a da se dopusti korištenje gradiva iz cjeline Akcija Partner. Prijedlog je prihvaćen s osam glasova „za“ i jednim glasom „protiv“, a član Vijeća M. Stipančević se suzdržao od glasanja.
 
Ad. 5. Državni arhiv u Zadru uputio je Vijeću zahtjev za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva kojemu nije dospio rok dostupnosti. Radi se o gradivu koje se odnosi na istragu i suđenje u Karinskom slučaju iz 1971. nastalom radom Okružnog i Općinskog javnog tužilaštva u Zadru, Okružnog suda u Zadru i Općinskog suda u Benkovcu čije korištenje u svrhu znanstvenog istraživanja traži Bože Ujević, prof., uz suglasnost fra Milana Ujevića, sudionika i svjedoka u navedenom istražnom i sudskom postupku.
 
    Nastavno na rasprave po točkama 3 i 4 dnevnog reda predloženo je da se dozvoljava korištenje arhivskoga gradiva navedenog u zahtjevu podnositelja, uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je usvojen sa devet glasova „za“, a član Vijeća K. Ćirić se suzdržao od glasanja.         
Ad. 6. S. Razum je predstavio izvješće Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj koje obuhvaća četiri obavljene prosudbe o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja u arhivskoj struci i to zvanja viši arhivist.
 
    Ocijenjeno je da svi ispunjavaju uvjete za njegovo stjecanje te se predlaže dodjeljivanje zvanja viši arhivist Gordanu Grzunovu (DAPA), Karmen Markezić (DAPA), Ivani Kuhar (HDA) i Vesni Šteinglin (HDA). Prijedlog Stručnog povjerenstva jednoglasno je usvojen.
 
Ad. 7. D. Rubčić je podsjetio članove Vijeća na zahtjev koji su uputili Ministarstvu kulture u svezi izjednačavanja naknada za rad u Hrvatskom arhivskom vijeću s visinom naknada koje primaju članovi ostalih kulturnih vijeća te predložio da se zahtjev ponovi budući da do sada nije stigao nikakav odgovor. Ž. Žuljević je predložio da se pošalje podnesak sa zahtjevom o izjednačavanju visine naknade za rad u Vijeću koja bi se isplaćivala svim članovima bez obzira na to iz kojeg tijela dolaze. Prijedlog je jednoglasno usvojen.
 

Sažetak 12. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 17. lipnja 2016. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
   
    Na početku sjednice prisutne je pozdravio ministar kulture dr. sc. Zlatko Hasanbegović te u kraćem obraćanju predstavio Vijeću temeljne ciljeve razvoja i unapređenja arhivske djelatnosti koje je u svom mandatu želio ostvariti, a to su reorganizacija unutar samog Ministarstva u kojem bi se arhivska djelatnost ojačala i vratila u Sektor zaštite kulturne baštine, zatim rješavanje stanja u državnim arhivima te donošenje do kraja godine potpuno novog zakona o arhivskoj djelatnosti kojim bi se, između ostalog, riješilo i pitanje dostupnosti gradiva kojeg ministar smatra jednim od gorućih pitanja. No, kako je dan ranije izglasano nepovjerenje Vladi RH, ministar je napomenuo da to do daljnjeg ostaje samo plan. S. Razum je iskazao podršku ministru i zahvalio mu se na dosadašnjem radu. Prisutni članovi su izrazili nadu u nastavak izvršenja navedenih promjena bez obzira na trenutnu situaciju. Ministar je potom zbog drugih obveza napustio sjednicu zaželjevši Vijeću uspješan daljnji rad.
 
Ad. 1. Članovi vijeća su usvojili zapisnik sa prijašnje sjednice uz jedan suzdržan glas.
 
Ad. 2. Državni arhiv u Karlovac uputio je Vijeću zahtjev za odobrenjem prijevremene dostupnosti gradiva koje sadrži osobne podatke i kojemu nije dospio rok dostupnosti prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima te Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva. Radi se o gradivu 13 fondova i zbirki nastalih radom tijela uprave u razdoblju od 1941. do 1945., te pravosudnih tijela nakon 1945. čije korištenje u znanstvene svrhe traži Rory Yeomans s Wiener Wiesenthal Institut für Holocaust-Studien.
 
Prisutni su raspravljali o tumačenju odredbi propisa koji se odnose na zaštitu osobnih podataka u odnosu na odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Iako se u načelu članovi slažu da se prvenstveno treba voditi odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, dio članova Vijeća smatra kako se ne mogu paušalno odbaciti kao neobvezujuće odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.
 
Nakon rasprave predloženo je da se, u skladu s odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, dozvoljava korištenje arhivskoga gradiva navedenog u zahtjevu podnositelja, uz obveznu potpisanu izjavu korisnika da neće zloupotrijebiti osobne podatke koji će mu biti dostupni korištenjem gradiva. Prijedlog je usvojen uz jedan suzdržan glas.
 
Ad. 3. S. Razum je izvijestio da je Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci dostavilo Vijeću, u razdoblju između dviju sjednica, dva Izvješća o obavljenoj prosudbi o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja. Izvješćima su obuhvaćena 3 zahtjeva za stjecanje zvanja viši arhivist i 1 zahtjev za sjecanje zvanja arhivski savjetnik.
 
Ocijenjeno je da svi ispunjavaju uvjete za stjecanje višeg stručnog zvanja te se predlaže dodjeljivanje zvanja viši arhivist Gordani Slanček (DASB), Biserki Budicin (DAPA) i dr. sc. Slavenu Ružiću (HMDCDR), a zvanja arhivski savjetnik Meliti Rončević (DAOS). Prijedlog Stručnog povjerenstva jednoglasno je usvojen.
 
Ad. 4. D. Kušen je upoznao prisutne s akcijom prikupljanja arhivskoga gradiva iz Domovinskog rata, koju su povodom Međunarodnog dana arhiva pokrenuli Hrvatsko arhivističko društvo, Ministarstvo kulture, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski državni arhiv i svi područni državni arhivi. Poziv građanima koji posjeduju javno ili privatno arhivsko gradivo o Domovinskom ratu da ga anonimno ili pod imenom i prezimenom predaju u najbliži državni arhiv ili Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata ostaje otvoren do kraja 2016., a cilj akcije je osigurati da se u arhivima, u što je moguće većoj mjeri, sačuva pisani trag o Domovinskom ratu.
 
M. Katušić je pozdravio akciju te napomenuo da je Vojni arhiv Ministarstva obrane službeno mjesto čuvanja dokumentacije vojnog podrijetla te da bi se eventualno prikupljeno gradivo trebalo pripojiti postojećim fondovima. D. Kušen je odgovorio da su na tiskovnoj konferenciji, održanoj uoči početka akcije, navedena sva službena mjesta čuvanja gradiva o Domovinskom ratu uključujući i Vojni arhiv Ministarstva obrane te da svi uključeni u akciju o tome vode računa. M. Perčin se složio s akcijom, ali je konstatirao da je zabrinjavajuća činjenica da su pojedinci takvo gradivo zadržali kod sebe te da za to nema opravdanja. Također je istaknuo da je potrebno pozornost skrenuti i na prikupljanje gradiva iz otvorenih izvora (novinski članci ili intervjui), u kojemu često na vidjelo izlaze činjenice koje nisu bile ranije poznate, a neke od njih promiču osobama koje se bave Domovinskim ratom.
 
D. Rubčić je predložio da Vijeće prihvati izvješće o započetoj akciji  prikupljanja arhivskoga gradiva iz Domovinskog rata i podrži je u njenoj realizaciji, a koji prijedlog je jednoglasno usvojen.
 


Sažetak sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 21. ožujka 2016. u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
     Sjednici je nazočila zamjenica ministra kulture dr. sc. Ane Lederer koja je uvodno pozdravila prisutne.  
           
     Osnovom  zahtjeva Grada Vinkovaca o neukidanju Arhivskog sabirnog centra u Vinkovcima koji se razmatrao na prošloj sjednici, Državni arhiv u Vukovaru je dostavio očitovanje o rokovima dovršetka i spremišnim kapacitetima nove zgrade koja se gradi u Vukovaru. S obzirom kako dodatno očitovanje Grad Vinkovaca koje je zatraženo nije pristiglo, HAV će prije usvajanja konačnog stava, pričekati zatraženo kako je navedeno.
 
     G. Razum je izvijestio HAV da je Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci Vijeću dostavilo tri Izvješća o obavljenoj prosudbi o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja, a koja obuhvaćaju 15 zahtjeva za stjecanje viših zvanja. Vijeće je jednoglasno usvojilo prijedlog Stručnog povjerenstva.
 
     G. Kušen je kao predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva obrazložio dostavljeni prijedlog da se svi državni arhivi u Hrvatskoj uvrste u Popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa, što je Vijeće jednoglasno usvojilo.
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo  i Izvješće o radu Povjerenstva za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva za 2015. godinu, koje je  predstavila predsjednica povjerenstva gđa. Ivana Prgin, kao i Izvješće o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci za 2015. godinu, koje je predstavio predsjednik Vijeća, g. Rubčić.
 
     Vijeće je raspravljalo o upitu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci o mogućnosti polaganja stručnog ispita iz arhivske struke kandidata zaposlenih u baštinskim ustanovama. Nakon kratke rasprave, većina članova je zaključeno je da trenutno ne postoji pravna mogućnost da se osobama koje nisu zaposlene u arhivskim ustanovama dopusti polaganje stručnog ispita iz arhivske struke. Navedeno se može definirati pri izradi novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
 
     Prijedlog g. Rubčića da se rad dr. sc. Marka Jurića s Pravnog fakulteta koji se bavi sukobom propisa o pravu na pristup informacijama i propisa o zaštiti osobnih podataka, na koji je uputio g. Ćirić, dostavi članovima Radne skupine za donošenje novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, je jednoglasno usvojen. 

Sažetak sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 27. listopada 2015. godine u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
     Hrvatsko arhivsko vijeće (dalje: HAV) je na svojoj sjednici, prema temeljnim kriterijima uređenima člankom 7. Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 69/12, 44/13, 91/13 i 72/15)  te ciljevima navedenima u Uputama za predlaganje programa arhivske djelatnosti za 2016. godinu, razmotrilo i vrednovalo programe arhivske djelatnosti prijavljene na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2016. godinu.
  
     Članovi Hrvatskog arhivskog vijeća su razmotrili i vrednovali ukupno 130 programa arhivske djelatnosti, i to 128 jednogodišnjih programa i 2 trogodišnja programa koji su pristigli na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2016. godinu.  Ukupni traženi iznos od Ministarstva kulture je 9.514.132,69 kn.
     
     Članovi Hrvatskog arhivskog vijeća su usuglasili  svoje prijedloge i primjedbe, te definirali nacrt prijedloga programa arhivske djelatnosti za 2016. godinu.
 
     U nastavku sjednice HAV je predložilo ministru kulture da se Irena Bobovčan imenuje za ispitivačicu iz predmeta Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske i zakonodavstva u području kulture pri Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci, a Hrvoje Pavičić za njezinog zarnjenika.
 

Sažetak sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 29. rujna 2015. godine u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
 
     Hrvatsko arhivsko vijeće (dalje: HAV) je nakon izglasavanja dnevnog reda i verifikacije zapisnika s prethodne sjednice, pristupilo raspravi o usvajanju prijedloga i davanju mišljenja o izmjeni i dopuni Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. Nakon provedene rasprave pristupilo se glasovanju po ovoj temi te je većinom glasova usvojen predloženi nacrt Prijedloga o izmjeni i dopuni Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.
   
     U nastavku sjednice prihvaćen je prijedlog teksta Stručnog mišljenja o čuvanju i zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva uz dvije izmjene predloženog teksta, na način kako slijedi:
„Na temelju čl. 43., st. 3. i 4. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00 i 65/09) državni arhivi mogu dati STRUČNO MIŠLJENJE o ispunjavanju uvjeta čuvanja i zaštite arhivskog  i registraturnog gradiva izvan sustava državnih arhiva, a u skladu s odredbama čl. 11-15. Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04 i 106/07) prilikom obavljanja stručnog nadzora  i/ili na zahtjev stvaratelja-imatelja gradiva.“
 
  •      Nakon rasprave o zahtjevima za prijevremenu dostupnost pojedinih arhiva te obrazloženja gđe. Lemić o mišljenima Povjerenstva za dostupnost, članovi Vijeća su većinom glasova donijeli slijedeće zaključke: daje se suglasnost za prijevremenu dostupnost arhivskoga gradiva Državnom arhivu u Osijeku i  Državnom arhivu  u Zagrebu uz uvjet da se korisnici obvežu na korištenje gradiva isključivo u tražene svrhe te uz pisano prihvaćanje obaveze o zaštiti osobnih podataka.
     HAV će Ministarstvu kulture i Ministarstvu pravosuđa uputiti zamolbe za imenovanjem članova u Povjerenstvo za dostupnost.
 
     Nakon rasprave o zahtjevu Državnog arhiva u Osijeku o razgraničenju fondova s Državnim arhivom u Virovitici predloženo je da se od  Državnog arhiva u Osijeku zatraži obrazloženje po temi razgraničenja gradiva. Nakon dodatnog pojašnjenja g. Kušena o administrativnom ustroju i historijatu stvaratelja gradiva o kojem se radi u ovom konkretnom zahtjevu, jednoglasno je zaključeno da DAOS navedeno gradivo preda u DAVT.
 
     Nakon rasprave o zahtjevu Državnog arhiva u Splitu o digitalizaciji Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju u suradnji s tvrtkom Arcanum, gđa. Lemić je predstavila dosadašnja iskustva suradnje HDA i Arcanuma na projektu Mapire te obrazložila prisutnima aktivnosti u okviru Projekta. HAV je jednoglasno podržalo zahtjev.
 
     Vezano uz zamolbe za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci gđa. Lemić je obrazložila da je Vijeće do sada zaprimilo devet molbi koje čekaju na rješavanje. Pristigli zahtjevi proslijedit će se povjerenstvu na daljnje rješavanje.  


Sažetak sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 10. srpnja 2015. godine u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2
   
     Hrvatsko arhivsko vijeće (dalje: HAV) je nakon izglasavanja dnevnog reda i verifikacije zapisnika s prethodne sjednice, pristupilo raspravi o Nacrtu pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.
           
     G. Jelić iz Ministarstva kulture je sažeo zaključke članova HAV-a koji će se unijeti u Nacrt pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva, a to su:
  • stvaratelj i imatelj arhivskog i registraturnog gradiva, izuzev onog prve i druge kategorije trajne vrijednosti, a koji nema prostor, može osigurati prostor za smještaj gradiva kod subjekata registriranih za arhivsku djelatnost i uz odobrenje nadležnog državnog arhiva nakon što se ustanovi postojanje adekvatnih uvjeta za smještaj
  • stvaratelj i imatelj gradiva odgovara za isto osnovom Zakona o arhivima i arhivskom gradivu, Pravilnikom o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva, te Uredbom o uredskom poslovanju
  • stvaratelj i imatelj gradiva koji već koristi drugi prostor dužan je uskladiti svoje postupanje s gradivom u roku od 6 mjeseci.
 
Predloženo je da se isti dan formuliraju navedeni zaključci u tekst, koji će se potom poslati svim članovima HAV-a.
 
 

Zapisnik sa 4. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 27. siječnja 2015. godine u 11 sati u Hrvatskom državnom arhivu 
 
     Predsjednica dr. sc. Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv), članovi Vijeća: Erna Perak (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Marjan Katušić (Ministarstvo obrane), Arijana Blažek (Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta), Željko Žuljević (Ministarstvo unutarnjih poslova), dr. sc. Dražen Kušen  (Hrvatsko arhivističko društvo),  dr. sc. Stjepan Razum (Hrvatska biskupska konferencija), Krunoslav Ćirić (Ministarstvo  uprave), Mirjana Galović i Darko Rubčić (Ministarstvo kulture), te tajnik Vijeća Zlatko Draganović (Hrvatski državni arhiv).Zbog izostanka sa sjednice unaprijed se ispričao Željko Čvorak (Ministarstvo pravosuđa).
 
Sjednicu je otvorila predsjednica Vijeća te predložila sljedeći dnevni red:
   1.  Verifikacija zapisnika 1., 2. i 3. sjednice Vijeća
   2.  Povjerenstva Vijeća, rad i novi sastavi
   3.  Prijedlozi programa arhivske djelatnosti za 2015.
   4.  Problematika čuvanja gradiva izvan arhiva
   5.  Razno
 
Ad 1.
     Zapisnik 1. sjednice Vijeća je jednoglasno prihvaćen uz opasku da se isprave pogrešno napisano ime člana Vijeća Marjana Katušića i naziv Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, što je potrebno učiniti i u kasnijim zapisnicima. Dogovoreno je da će zapisnici Vijeća koji će biti objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva kulture sadržavati samo dnevni red i zaključke bez tijeka rasprave.
     Raspravljajući o zapisniku 2. sjednice Vijeća, S. Razum je zatražio da se u raspravi pod točkom 2. dnevnog reda ispravi kako je primjedbu na članak 16. Poslovnika o radu Vijeća dao on, a ne K. Ćirić.
     D. Rubčić je pitao što je učinjeno po zaključku točke 6. ove sjednice, na što mu je Z. Draganović odgovorio kako se čeka imenovanje predstavnika Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH. Zapisnik 2. sjednice Vijeća potom je jednoglasno prihvaćen. Zapisnik 3. sjednice Vijeća jednoglasno je prihvaćen bez rasprave.
 
Ad 2.
     V. Lemić je izvijestila prisutne da su napisane sve odluke o imenovanjima članova povjerenstava Vijeća te da je danas stigla odluka Ministarstva kulture o imenovanju Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci.  Povjerenstvo za davanje mišljenja o prijevremenoj dostupnosti gradiva imenovano je s danom 20. siječnja 2015.Sva povjerenstva trebaju Vijeću dostaviti svoje prijedloge rada, predložiti naknade za svoj rad te dostaviti prijedloge za imenovanje tajnika svakog povjerenstva. Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva predložilo je Vijeću imenovanje Vesne Šteinglin za tajnicu Povjerenstva. Vijeće je ovaj prijedlog prihvatilo jednoglasno.
     V. Lemić je potom predložila Vijeću kandidate za članove Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci, i to S. Razuma za predsjednika Stručnog povjerenstva, B. Zakošeka (DARI) i Z. Jukić (DAOS) za članove, a D. Kolić (DAZD) i Z. Hendija (DAZG) za zamjenike članova.      U raspravi koja je uslijedila D. Rubčić je predložio da uz S. Razuma i B. Zakošeka treći član Stručnog povjerenstva bude zaposlenik HDA. V. Lemić je odgovorila da je S. Razum zaposlenik HDA te da je namjera u radu povjerenstava osigurati zastupljenost stručnjaka iz različitih državnih arhiva. S. Razum je izjavio da prihvaća prijedlog imenovanja za predsjednika nakon čega je Vijeće zaključilo raspravu i jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci imenuju S. Razum kao predsjednik, B. Zakošek (DARI) i Z. Jukić (DAOS) kao članovi, a D. Kolić (DAZD) i Z. Hendija (DAZG) kao zamjenici članova.
 
Ad 3.

     M. Galović je izvijestila da je temeljem predloženih programa u arhivskoj djelatnosti u 2015., o kojima je raspravljano na prošloj sjednici, ukupan iznos dosegao 3.860.000,00 kn od 4.000.000,00 kn koliko je proračunom predviđeno za arhivsku djelatnost. Osvrnula se na zahtjev Saveza društava Naša djeca Hrvatske koji je također podnio zahtjev za financiranjem programa u iznosu od 112.000,00 kn koji bi bio utrošen na sređivanje i obradu gradiva Saveza nastalog u razdoblju od 1950-ih do danas, u količini od 800 d/m. Na kraju rasprave o ovom zahtjevu predloženo je da se Savezu odobre samo sredstva tražena za nabavu zaštitne opreme (ambalaže) u iznosu od 20.000,00 kuna, što je Vijeće jednoglasno prihvatilo.
     Predloženo je da se od udruge Kontra zatraži povrat nenamjenski utrošenih sredstava. Na kraju rasprave Vijeće je jednoglasno prihvatilo predložene iznose financiranja programa arhivske djelatnosti u 2015. te se oni upućuju Ministarstvu kulture na odobrenje.
 
Ad 4. - Zaključak
     Sukladno članku 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojim je propisano da je arhivsko i registraturno gradivo od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu i kao takvo se smatra kulturnim dobrom, predlaže se da se javno arhivsko i registraturno gradivo kao i gradivo privatnih imatelja koje je upisano u Upisnik vlasnika arhivskog gradiva Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu koje podrazumijeva gradivo kategoriziranih stvaratelja I. i II. kategorije isključivo čuva u državnim arhivima, odnosno u sustavu javne arhivske službe.
 
Ad 5.
     D. Kušen je postavio pitanje teme kojom će se obilježiti ovogodišnji Međunarodni dan arhiva, naime  Hrvatsko arhivističko društvo je Kolegiju ravnatelja predložilo da tema bude Ostavine, pa ga zanima što je dogovoreno na nedavnom sastanku Kolegija. V. Lemić je odgovorila da je postignut načelni dogovor da ove godine kao i lani tema bude Prvi svjetski rat, a da ostavine budu obrađene sljedeći put. D. Kušen će u ime Hrvatskog arhivističkog društva preuzeti koordinaciju s drugim arhivskim ustanovama u obilježavanju Međunarodnog dana arhiva. 
 

Zapisnik sa 3. sjednice održane 15. prosinca 2014. godine u 12 sati u Hrvatskom državnom arhivu
 
     Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi Hrvatskog arhivskog vijeća: dr. sc. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskoga državnog arhiva, Krunoslav Ćirić, načelnik Sektora za službeničke odnose iz Ministarstva uprave, Marjan Katušić, voditelj Središnjeg vojnog arhiva iz  Ministarstva obrane, Željko Žuljević, voditelj Službe za uredske poslove iz Ministarstva unutarnjih poslova, Arijana Blažek, voditeljica Službe za ljudske potencijale iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, dr.sc. Stjepan Razum, arhivist zagrebačke nadbiskupije i predstavnik Hrvatske  biskupske  konferencije, dr.sc. Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva, Darko Rubčić, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, Mirjana Galović, viša stručna savjetnica u Službi za arhivsku djelatnost iz Ministarstvo kulture i Erna Perak, prvi tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Tajnik Vijeća dipl.iur Zlatko Draganović, zamjenik ravnateljice HDA i pomoćnik za financijsko-pravne poslove. Sjednici nije bio nazočan Željko Čvorak, Voditelj Službe za opće poslove i upravljanje nekretninama iz Ministarstva pravosuđa, koji se unaprijed ispričao.
 
Dnevni red
 
  1.   Verifikacija Zapisnika 1.  i  2. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća,
  2.   Prijedlozi  za usvajanje viših stručnih zvanja,
  3.   Povjerenstva Hrvatskog arhivskog  vijeća, rad i novi sastavi,
  4.   Prijedlozi programa arhivske djelatnosti za 2015. godinu,
  5.   Razno.
 
Ad 1.
    Zapisnici sa 1. i  2. sjednice bit će dostavljen svim članovima zajedno sa zapisnikom sa 3. sjednice što je prije moguće.
 
Ad 2. - Zaključak
    Predlaže se Ministrici kulture da se stručno zvanje višeg arhivista dodijeli Goranu Crnkoviću iz DA u Rijeci, Zoranu Peroviću iz DA u Dubrovniku, Dariu Mlinareviću iz DA u Osijeku, Denisu Martinoviću iz DA u Zadru i Danijeli Marjanić iz Hrvatskog državnog arhiv te da se stručno zvanje arhivske savjetnice dodijeli Zorici Manojlović iz DA u Rijeci.
    Također se predlaže da se zvanje višeg arhivista ne dodijeli Ankici Strmota, Ivani Burić i Tamari Šarić-Šušak iz DA u Zadru, Marini Grgičević i Maji Kovačević Kuzmanić iz DA u Splitu te Dariji Hofgraff i Kristijanu Karajiću  iz Hrvatskog državnog arhiva jer ne udovoljavaju uvjetima iz članka 5. i 11.      Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci.
Za molbu Gordane Slanček iz DA u Slavonskom Brodu traži se dodatno obrazloženje Stručnog povjerenstva jer ima 110 bodova a nalazi se na popisu kandidata kojima je prihvaćeno više zvanje (najmanji broj bodova za višu arhivisticu je 150).
     Također je dogovoreno  da se svakom kandidatu koji je podnio molbu za dodjelu višeg zvanja pošalje obavijest o statusu.
 
Ad 3. 
 
     1)  Nakon provedene rasprave o prijedlozima Hrvatskog državnog arhiva za imenovanje predsjednika, članova Povjerenstva za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva i njihovih zamjenika, prihvaćeni su, od strane Hrvatskog državnog arhiva, prijedlozi pojedinih članova Hrvatskog arhivskog vijeća za izmjenom i dopunom kandidata – osoba za imenovanje  pojedinih članova i  zamjenika članova Povjerenstva, na način da Hrvatsko arhivsko vijeće donosi slijedeći
 
Zaključak
     Rješenjem se imenuju predsjednica, članovi i zamjenici članova Povjerenstvo za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva, kako slijedi:
Za predsjednicu Povjerenstva:
  • Ivanu Prgin, arhivist specijalist, načelnicu Odsjeka za matičnu, razvojnu i dokumentacijsku službu u Hrvatskom državnom arhivu.
Za članove Povjerenstva:
  • Karmen Markezić, arhivist specijalist, voditeljicu Odjela za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva u Državnom arhivu u Pazinu,
  • Darka Rubčić,  arhivski savjetnik, ravnatelja Državnog arhiva u Zagrebu.
Za zamjenike članova Povjerenstva:
  • Nelu Kušanić,  arhivist, ravnateljicu Državnog arhiva u Sisku,
  • Nadu Klobučar, arhivist, voditeljicu Odjela za zaštitu gradiva izvan arhiva u Državnom arhivu u Gospiću,
  • dr. sc. Dražena Kušen, viši arhivist, voditelja Odjela za bankarstvo i gospodarstvo u Državnom arhivu u Osijeku.
 
    2) Nakon provedene rasprave o kandidatima za predsjednika, članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci  donesen je sljedeći
 
Zaključak 
Hrvatsko arhivsko vijeće predlaže ministrici kulture da Rješenjem imenuje predsjednicu, članove i zamjenike članova Povjerenstva, kako slijedi:
Za predsjednicu Povjerenstva:
  • Mirjanu Hurem, višu arhivisticu, pročelnicu Odjela za informacije i komunikaciju u Hrvatskom državnom arhivu.
Za članove Povjerenstva:
  • dr. sc. Vidu Pavliček, arhivsku savjetnicu, voditeljicu Odjela za obradu i objavljivanje arhivskog gradiva u Državnom arhivu u Varaždinu,
  • dr. sc. Melinu Lučić,  arhivsku savjetnicu, načelnicu Odsjeka gradivo obitelji, pojedinaca i arhivske zbirke u Hrvatskom državnom arhivu.
Za zamjenike članova Povjerenstva:
  • dr. sc. Dražena Kušen, višeg arhivistu, voditelja Odjela za bankarstvo i gospodarstvo u Državnom arhivu u Osijeku,
  • dr. sc. Elvisa Orbanić, arhivistu, ravnatelja Državnog arhiva u Pazinu.
 
     3) Nakon provedene rasprave o kandidatima za ispitivače i zamjenike ispitivača iz predmeta za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci donesen je sljedeći
 
Zaključak
     Hrvatsko arhivsko vijeće sukladno članku 40. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci predlaže ministrici kulture da Rješenjem imenuje ispitivače i zamjenike ispitivača pri Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci iz predmeta za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci, kako slijedi:
 
1.      Za predmet: Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske i zakonodavstva u  području kulture 
Ispitivačica: Maja Pleskalt, dipl. iur., pročelnica Odjela općih i računovodstvenih poslova u HDA,
Zamjenik: mr. sc. Tomislav Jelić, dipl. iur., načelnik Sektora za normative i upravno-pravne poslove u MK.
2.      Za predmet: Zaštita arhivskog gradiva
Ispitivačica: Dubravka Pilipović, viša konzervatorica-restauratorica, načelnica Odsjeka za konzervaciju i restauraciju u HDA,
Zamjenik: Igor Kozjak, konzervator-restaurator, načelnik knjigovežnice u HDA.
3.      Za predmet: Informatika
Ispitivačica: Suzana Grubešić, dipl. ing. elektrotehnike, pročelnica Odjela za informatičke tehnologije u HDA,
Zamjenik: Saša Haberle, dipl. povjesničar, viši stručni savjetnik za informatiku u Odjelu za informatičke tehnologije u HDA.
4.      Za predmet: Arhivistika i Osnove arhivistike 
Ispitivačica: dr. sc. Rajka Bućin, arhivska savjetnica u HDA,
Zamjenica: Marina Škalić, prof. povijesti i komparativne književnosti, arhivska        savjetnica, načelnica Odsjeka za suvremeno gradivo u HDA.
5.      Za predmet: Spisovodstvo i Osnove spisovodstva 
Ispitivač: dr. sc. Silvija Babić, viša arhivistica, načelnica odsjeka za gradivo izvan gradiva u HDA,
Zamjenik: Darko Rubčić, prof., arhivski savjetnik, ravnatelj Državnog arhiva u           Zagrebu,
6.      Za predmet: Engleski jezik 
Ispitivačica: Karmen Levanić, prof., viša arhivistica u Državnom arhivu u Varaždinu.
7.      Za predmet: Njemački jezik
Ispitivačica: Danijela Marjanić, prof., arhivistica specijalist u HDA.
8.      Za predmet: Francuski jezik
Ispitivačica: Ornata Tadin, prof, arhivistica specijalist u HDA.
9.      Za predmet: Talijanski jezik
Ispitivačica: Marina Grgičević, prof., arhivistica specijalist, voditeljica Odjela za       sređivanje i obradu arhivskog gradiva u Državnom arhivu u Splitu,
Zamjenica: Bruna Horović Vuković, prof., arhivistica specijalist, voditeljica Odsjeka Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju u Državnom arhivu u Splitu.
10.   Za predmet: Povijest filma
Ispitivač: Mladen Burić, arhivist, specijalnost filmski arhivist, načelnik Odsjeka za
obradu filmskog, video i fono gradiva u Odjelu hrvatskog filmskog arhiva HDA,
Zamjenik: Bruno Kragić, magistar filmologije, ravnatelj LZ Miroslav Krleža.
11.   Za predmet: Filmska tehnologija
Ispitivač: Mladen Burić, arhivist, specijalnost filmski arhivist, načelnik Odsjeka za
obradu filmskog, video i fono gradiva u Odjelu hrvatskog filmskog arhiva HDA,
Zamjenica: Mirna Supek Janjić, stručna suradnica specijalistica za filmsku montažu u Odjelu hrvatske kinoteke u HDA.
12.   Za predmet: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva
Ispitivačica: Dubravka Pilipović, viša konzervatorica-restauratorica, načelnica Odsjeka za konzervaciju i restauraciju u HDA,
Zamjenik: Igor Kozjak, konzervator-restaurator, načelnik knjigovežnice u HDA.
13.   Za predmet: Povijest institucija na hrvatskom području
Ispitivač:  mr. sc. Ladislav Dobrica, viši arhivist, načelnik Odsjeka za starije i vojno arhivsko gradivo u HDA,
Zamjenik: dr. sc. Elvis Orbanić, arhivist, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu.
14.   Za predmet: Pomoćne povijesne znanosti
Ispitivač: dr. sc. Stjepan Razum, arhivski savjetnik, pročelnik Odjela Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu u HDA,
Zamjenik: mr. sc. Ladislav Dobrica, viši arhivist, načelnik Odsjeka za starije i vojno arhivsko gradivo u HDA.
15.   Za predmet: Upravljanje elektroničkim dokumentima
Ispitivač: Jozo Ivanović, viši arhivist, pomoćnik ravnateljice za arhivsku djelatnost i razvoj u HDA,
Zamjenik: Suzana Grubešić, dipl. ing. elektrotehnike, pročelnica Odjela za informatičke tehnologije u HDA.
16.   Za predmet: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa
Ispitivač: Saša Haberle, dipl. povjesničar, viši stručni savjetnik za informatiku u Odjelu za informatičke tehnologije u HDA,
Zamjenik: Jozo Ivanović, viši arhivist, pomoćnik ravnateljice za arhivsku djelatnost i razvoj u HDA.
17.  Za predmet: Fotografija i mikrografija
Ispitivač: mr. sc. Amir Obhođaš, viši arhivist, načelnik Odsjeka mikroteke i fonoteke u        HDA,
Zamjenik: Hrvoje Gržina, viši arhivist u Odjelu središnjeg fotolaboratorija u HDA.
 
     4) Kao kandidate za Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci V. Lemić predložila je Stjepana Razuma, Zitu Jukić, Dubravku Kolić, Zoru Hendiju, Borisa Zakošeka i Dražena Kušena, no članovi Vijeća se nisu usuglasili po tom prijedlogu. D. Kušen istaknuo je da pojedini kandidati nemaju dovoljno iskustva, a D. Rubčić je u više navrata pohvalio rad dosadašnjih Povjerenstva te da ih ne treba mijenjati. V. Lemić naglasila je da treba donijeti novi Pravilnik o stjecanju stručnih zvanja  i nove kriterije za ocjenjivanje, te za iduću sjednicu treba predložiti nove kandidate koji žele raditi u Povjerenstvu
 
Zaključak
     Većinom glasova članova Vijeća izglasano je da se u sva Povjerenstva uvijek imenuje i po jedan član iz član iz prijašnjeg sastava Povjerenstva radi održavanja kontinuiteta rada. Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci izabrati će se na idućoj sjednici Vijeća.Hrvatsko arhivsko vijeće potvrđuje visinu naknada na prijedlog Povjerenstva za stručni ispit za zaštitu i obradu arhivskog i registraturnog gradiva, sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama.  
 
Ad 4.
     V. Lemić je rekla da je donošenje programa za arhivsku djelatnosti za iduću godinu jedna od najodgovornijih zadaća HAV-a te zahvalila M. Galović koja ih je pripremila za sjednicu. M. Galović obrazložila je proceduru prijava i pregleda programa te prijedloga programa za arhivsku djelatnost za 2015. godinu koje usvaja i odobrava Ministarstvo kulture. Na temelju prijedloga predloženih programa nakon rasprave o istom okvirno su odobreni sljedeći iznosi za 2015. za arhive i druge ustanove koji su dostavili prijedloge: DA Bjelovar: 48.000,00 kn;  DA Dubrovnik: 16.510,00 kn; DA Gospić: 42.000,00 kn; DA Karlovac: 45.000,00 kn; DA Osijek: 155.000,00 kn;  DA Pazin: 125.000,00 kn;  DA Rijeka: 115.000,00 kn; DA Sisak: 65.000,00 kn; DA Slavonski Brod: 55.000,00 kn; DA Split: 72.400,00 kn; DA Šibenik: 85.000,00 kn; DA Varaždin: 40.000,00 kn; DA Virovitica: 32.000,00 kn; DA Vukovar: 54.000,00 kn; DA Zadar:  160.000,00 kn; DA Zagreb: 120.000,00 kn; DA za Međimurje: 70.000,00 kn; HDA: 1.235.000,00 kn; HMDCR: 210.000,00 kn;  HAD: 75.000,00 kn; NSK: 50.000,00 kn; Udruga Dušan Vukotić: 20.000,00 kn; Židovska općina: 10.000,00 kn - sveukupno: 2.899.910, 00 kuna.
 
Ad 5.
    Usvojena je dopuna Poslovnika o radu a dopune se odnose članak 1. i  2. U Poslovniku u članku  20. treba dodati iza riječi Vijeća „ili većine ukupnog broja članova Vijeća“, a u članku 3. treba ispraviti riječ „športa“ u „sporta“. Na Poslovnik treba upisati KLASU i URBROJ, te citirati koji Poslovnik se dopunjuje. Zaključak je da je Poslovnik o radu nakon unesenih izmjena ad acta i treba ga staviti na web stranice.
 

Zapisnik sa 2. sjednice održane 27. listopada 2014. u 11 sati u Hrvatskom državnom arhivu
 
     Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi Hrvatskog arhivskog vijeća: dr. sc. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskoga državnog arhiva, Krunoslav Ćirić, načelnik Sektora za službeničke odnose iz Ministarstva uprave, Željko Čvorak, Voditelj Službe za opće poslove i upravljanje nekretninama iz Ministarstva pravosuđa, Marjan Katušić, voditelj Središnjeg vojnog arhiva iz  Ministarstva obrane, Željko Žuljević, voditelj Službe za uredske poslove iz Ministarstva unutarnjih poslova, Arijana Blažek, voditeljica Službe za ljudske potencijale iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, dr.sc. Stjepan Razum, arhivist zagrebačke nadbiskupije i predstavnik Hrvatske  biskupske  konferencije, dr.sc. Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva, Darko Rubčić, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu i Mirjana Galović, viša stručna savjetnica u Službi za arhivsku djelatnost iz Ministarstva kulture. Točki 6. prisustvovali su predstavnici UZUP-a. Sjednici nije bila nazočna Erna Perak koja se unaprijed ispričala. Uz njih su sastanku nazočili i dipl.iur Zlatko Draganović, zamjenik ravnateljice HDA i pomoćnik za financijsko-pravne poslove te Vedrana Crnković, viša arhivska tehničarka Odsjeku za Matičnu službu, razvoj i dokumentaciju HDA.
 
Dnevni red: 
  1. Verifikacija Zapisnika 1. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća,
  2. Prijedlog novog Poslovnika o radu Hrvatskog arhivskog vijeća,
  3. Informacije o radu prošlog saziva Hrvatskog arhivskog vijeća 2009-2013,
  4. Povjerenstva Hrvatskog arhivskog vijeća,
  5. Tekući predmeti i aktivnosti,
  6. Podnesak Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH o problemima vezanima uz uredsko poslovanje,
  7. Razno.
 
Ad 1. - Zaključak
    Zapisnik sa 1. sjednice biti će dostavljen svim članovima zajedno sa zapisnikom sa 2. sjednice što je prije moguće.
 
Ad 2.
- Zaključak
     Službu tajnika HAV-a obavljat će dipl.iur Zlatko Draganović, raspoređen na dužnost zamjenika i pomoćnika za financijsko-pravne poslove ravnateljice HDA na rok od četiri godine dok traje mandat članova HAV-a. Za zamjenika Predsjednice HAV-a izabran je Darko Rubčić
 
Ad 3. i Ad 4. - Zaključak
     HAV će od Predsjednika pojedinih Povjerenstava u sastavu HAV-a zatražiti izvještaje o dosadašnjem radu te će se po njihovoj analizi na sljedećoj sjednici predložiti članove za nove sazive Povjerenstava. HAV će od Predsjednika pojedinih Povjerenstava u sastavu HAV-a zatražiti izvještaje o dosadašnjem radu te će se po njihovoj analizi na sljedećoj sjednici predložiti članove za nove sazive Povjerenstava.
 
Ad 5
. - Zaključak
     Predlaže se Ministrici kulture da se stručno zvanje višeg arhivista dodijeli Katarini Horvat, Ivani Prgin i Mirjani Gulić, arhivisticama iz DA u Zagrebu, Marijani Jukić, arhivistici iz HDA, Jasni Požgan, arhivistici iz DA u Međimurju i Marinku Vukoviću, arhivistu iz HAZU.
     Predlaže se da se zvanje višeg arhivista ne dodijeli Slavenu Ružiću, arhivistu u HMDCDR jer ne udovoljava uvjetima iz članka 5. i 11. Pravilnika koji se odnose na broj bodova potreban za traženo zvanje te broj vrednovanih radova iz točke A) članka 12. Pravilnika.
     Do sada pristigle a još neriješene molbe za izbor u viša stručna zvanja treba u najkraćem mogućem roku riješiti aktualno Povjerenstvo za izbor u stručna zvanja budući su pristigle u proteklom sazivu HAV-a, odnosno u zaprimljene su u mandate sadašnjeg Stručnog povjerenstva.
 
Ad 6.- Zaključak
      Predlaže se održavanje radnog sastanka po ovom pitanju u sastavu: Krunoslav Ćirić, načelnik Sektora za službeničke odnose iz Ministarstva  uprave, Silvija Babić (HDA) i Dražen Kušen (DA Osijek),  te predstavnici UZOP-a koje će imenovati Predstojnik UZUP-a Zvonko Matišić. Rok za održavanje sastanka je 30 dana od imenovanja člana od strane UZOP-a.
 
Ad 7.
      Ravnateljica HDA V. Lemić pojasnila je prisutnima problematiku u vezi gradiva CK SKH i SDP-a čije preuzimanje u HDA je bilo 1995. i 2008. godine, a zbog kojeg su učestali brojni medijski napisi. Napomenula je da je u Zapisniku o preuzimanju gradiva SDP-a navedeno da se gradivo može koristiti isključivo uz odobrenje stvaratelja, te da se za korištenje ovog gradiva primjenjuje više zakona; Zakon o tajnosti podataka, Zakon o arhivskog gradiva i arhivima i Zakon o zaštiti osobnih podataka, te da bi zapisnici o preuzimanju trebali biti usklađeni sa navedenim zakonima. Budući da je gradivo CK SKH javno gradivo i državno vlasništvo njegova dostupnost treba biti u skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima ukoliko nema ograničenja prema odredbama drugih zakona i propisa. Zaključeno je da će se za iduću sjednicu Hrvatskog arhivskog vijeća dostaviti članovima  materijali o toj temi i  tada će se Vijeće izjasniti o tom pitanju.
 


Zapisnik sa 1. sjednice održane 29. rujna 2014. godine u 10 sati u Ministarstvu kulture
 
      Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi Hrvatskog arhivskog vijeća:
dr. sc. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskoga državnog arhiva, Krunoslav Ćirić, načelnik Sektora za službeničke odnose iz Ministarstva uprave, Željko Čvorak, Voditelj Službe za opće poslove i upravljanje nekretninama iz Ministarstva pravosuđa, Marjan Katušić, voditelj Središnjeg vojnog arhiva iz  Ministarstva obrane, Željko Žuljević, voditelj Službe za uredske poslove iz Ministarstva unutarnjih poslova, Arijana Blažek, voditeljica Službe za ljudske potencijale iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, dr.sc. Stjepan Razum, arhivist zagrebačke nadbiskupije i predstavnik Hrvatske  biskupske  konferencije, dr.sc. Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva, Darko Rubčić, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, Mirjana Galović, viša stručna savjetnica u Službi za arhivsku djelatnost iz Ministarstvo kulture i Erna Perak, prvi tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Uz njih su sastanku nazočili i pomoćnica ministrica kulture mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, koja je u ime ministrice kulture predsjedavala na konstituirajućoj sjednici Vijeća, dipl.iur Zlatko Draganović, zamjenik ravnateljice HDA i pomoćnik za financijsko-pravne poslove te dipl.iur Branko Šiljković, viši upravni savjetnik za normativne poslove u Ministarstvu kulture.
 
Dnevni red:
 
1. Izbor predsjednika Hrvatskog arhivskog vijeća,
2. Razno
 
Ad 1. - Zaključak
     Glasanjem svih članova HAV-a  za predsjednicu HAV-a je većinom glasova ukupnog broja članova izabrana dr.sc. Vlatka Lemić, ravnateljica  Hrvatskog državnog arhiva.
 
Ad 2.
     V. Lemić zahvalila je na izboru te sve članove HAV-a upoznala sa aktualnim pitanjima u arhivskoj djelatnosti i javnoj arhivskoj službi, redovnim aktivnostima HAV-a te zadaćama koje se nalaze pred aktualnim sazivom Vijeća, poput donošenja novog arhivskog zakona, izmjena i usklađivanja važećih pravilnika i propisa, usuglašavanja kriterija za vrednovanje prijedloga iz područja arhivske djelatnosti i sl. K. Ćirić je nastavno na aktualnosti iz rada arhiva istaknuo brojna pitanja koje vezano uz nesuglasje Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i Uredbe Vlade RH o uredskom poslovanju dolaze u Ministarstvo uprave, te utvrdio da je nužno potrebno usklađivanje arhivskih propisa i propisa o uredskom poslovanju. To su pitanje iz perspektive arhivske službe dodatno pojasnili D. Kušen i D.  Rubčić te je slijedom toga zaključeno da će se osnovati Radna grupa za rješavanje ove problematike.  
     D. Kušen je prisutnima predstavio rad Hrvatskog arhivističkog društva, podijelio Zbornik sa 4. Kongresa Hrvatskog arhivističkog društva održanog 2013. u  Opatiji te pozvao na skorašnje  savjetovanje u listopada u Vinkovcima.
 
 

6. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 23. studenog 2010. godine
 
Na sjednici su razmotreni prijedlozi programa arhivske djelatnosti koji su dostavljeni na poziv Ministarstva kulture za prijavu programa za financiranje javnih potreba u kulturi u 2011. godini.
 
Prema pregledu programa koje je izradio i dostavio Odjel za arhivsku djelatnost Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Ministarstva kulture prijavljena su ukupno 122 programa kojima se od Ministarstva kulture traži financiranje ili sufinanciranje programa u ukupnom iznosu od 11.136.643,00 kn.
 
U skladu s utvrđenim kriterijima članovi HAV-a razmotrili su sve prijavljene programe te ministru kulture predložili financiranje ukupno 103 programa u iznosu od 5.000.000,00 kn.
    
 

5. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 20. rujna 2010. godine
 
Na sjednici su razmotreni prijedlog Cjenika usluga državnih arhiva, pitanje naplate upravnih pristojbi u arhivima, prioriteti u uređenju objekata za potrebe DA u Dubrovniku i zamolbe za dodjelu viših zvanja u arhivskoj struci.
 
 Na sastanku ravnatelja državnih arhiva u lipnju 2010. razmotrene su razlike u cijeni pojedinih usluga te je slijedom toga zaključeno da arhivi svoja mišljenja i prijedloge dostave Hrvatskom arhivskom vijeću i Upravi za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Ministarstva kulture te da Hrvatsko arhivsko vijeće pripremi odgovarajući prijedlog. Članovi Vijeća razmotrili su i podržali prijedlog jedinstvenog cjenika te predložili da ga se uputi na daljnju raspravu.
 
Vijeće je upoznato s dopunjenim mišljenjem Porezne uprave Ministarstva financija prema kojem se, za razliku od ranijeg tumačenja, za ovjerene preslike i druge oblike korištenja arhivskog gradiva ne naplaćuju upravne pristojbe. Ranije tumačenje, naime, nije bilo usklađeno s odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima prema kojima je korištenje arhivskog gradiva besplatno, s time da se arhivu plaća naknada za izradu preslika i druge dodatne usluge u korištenju. Pristojbe se naplaćuju za radnje i spise koje arhivi stvaraju u vršenju vlastitih javnih ovlasti kao što su izdavanje preslika uvjeranja o položenom stručnom ispitu, izdavanje rješenja za odobravanje izlučivanja gradiva te za druge spise i radnje koje se provode na zahtjev stranaka, a temeljem javnih ovlasti arhiva.
 
O aktivnostima na uređenju objekata za potrebe Državnog arhiva u Dubrovniku izvijestio je ravnatelj ovog arhiva Ivo Venier. S obzirom na raspoloživa sredstva i očekivane rokove za završetak radova članovi Vijeća podržali su prijedlog da se prioritetno završe radovi i opremanje objekta u Žrnovu na otoku Korčuli.
 
Na telemju izvješća Povjerenstva za ocjenjivanje radova osoba koje udovoljavaju uvjetima za stjecanje zvanja višeg arhivista i arhivskog savjetnika Vijeće je ministru kulture predložilo četiri podnositelja molbe za dodjelu zvanja višeg arhivista te dva za dodjelu zvanja arhivskog savjetnika.
 

4. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 7. svibnja 2010. godine
 
Na sjednici je razmotren prijedlog nacrta teksta Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci koji je izradila radna grupa imenovana na 3. sjednici. U prijedlog su ugrađene sadržajne i nomotehničke izmjene i dopune koje je predložila Uprava za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture.
 
Vijeće je posebno raspravilo pitanje stručnoga zvanja osoba koje su završile preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od najmanje 3 godine i stekle akademski naziv prvostupnika. Naime, ovaj stupanj visokog obrazovanja razlikuje se i od više i od visoke stručne spreme prema ranijim propisima o visokom obrazovanju, koje su do sada bile uvjet za stjecanje stručnoga zvanja višeg arhivskog tehničara, odnosno arhivista. Pored toga, treba imati u vidu da važeći propisi o visokome obrazovanju pored preddiplomskog i diplomskog studija uređuju i stručni studij koji traje od 2 do 3 godine, pri čemu osobe koje su završile stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine dobivaju odgovarajući stručni naziv. Mišljenje je članova Vijeća da ovakav stručni studij u trajanju od 2 do 3 godine, kojim se stječe manje od 180 ECTS bodova, bolje odgovara ranijim uvjetima za stjecanje stručnog zvanja višeg arhivskog tehničara i ciljevima reforme sustava visokog obrazovanja.
 
Imajući u vidu razliku u razini i trajanju visokoškolskog obrazovanja te značaj koji u reformi sustava visokog obrazovanja ima razina sveučilišnog preddiplomskog, odnosno stručnog studija u trajanju od najmanje 3 godine i s najmanje 180 ECTS bodova, nakon čega se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnika, Vijeće smatra da je za ovu razinu obrazovanja uputno predvidjeti temeljno stručno zvanje, ili stupanj u zvanju, koje će uvažiti razliku u stupnju obrazovanja kako u odnosu na stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine, tako i u odnosu na sveučilišni diplomski ili specijalistički diplomski stručni studij, koji su uvjet za stručno zvanje arhivista. Slijedom toga prihvaćen je prijedlog da se za stručno zvanje arhivist predvide različiti stupnjevi koji će uvažavati razliku između preddiplomskog i diplomskog studija, odnosno da će se u slučaju potrebe predložiti odgovarajuća izmjena članka 61. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
 
Vijeće je razmotrilo jedan zahtjev za prijevremenom dostupnošću određenog gradiva Državnog arhiva u Karlovcu te dalo preporuku da se sukladno članku 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima podnositelju zahtjeva omogući uvid u to gradivo, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite gradiva koje sadrži osobne podatke ili je označeno nekim stupnjem tajnosti.
 
Razmotrena je inicijativa Državnog arhiva u Splitu da se ispita mogućnost za smještaj arhiva koji je gradu Splitu poklonio Ejnar Dyggve u Državnom arhivu u Splitu. DA u Splitu svjestan je ograničenja koje za njegovu inicijativu predstavlja odredba darovnog ugovora o mjestu čuvanja, no spreman je, ukoliko se to pokaže ostvarivim, preuzeti skrb za zaštitu, obradu i korištenje ovoga gradiva. Imajući u vidu navedenu odredbu darovnog ugovora o mjestu čuvanja arhiva E. Dyggvea i očit izostanak pravovremenog izvješćivanja nadležnog arhiva o stanju i raspolaganju ovim gradivom, što je obveza imatelja arhivskog gradiva izvan arhiva prema odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Hrvatsko arhivsko vijeće prepoučuje Državnom arhivu u Splitu da u okviru nadzora nad zaštitom gradiva izvan arhiva uputi imatelja u njegove obveze i posebno skrbi za primjerenost zaštite i obrade ovoga gradiva. Arhivu se također preporučuje da u suradnji s vlasnikom i imateljem nastoji osigurati što bolje uvjete za njegovo korištenje te da u tom smislu bude spreman ponuditi i odgovarajuće svoje usluge.
 
Na sjednici su razmotrene i aktivnosti na provedbi sukcesije arhivskog gradiva bivše SFRJ te na osnivanju Stalnog arhivskog izaslanstva pri Državnom arhivu u Beču i predaje određene dokumentacije iz Republike Austrije. Vijeće je poduprlo dosadašnje aktivnosti na ova dva projekta i predložilo njihov nastavak. Članovi Vijeća upoznati su s programom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva.
 
 
3. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 18. ožujka 2010. godine
 
Na sjednici su razmotreni i prihvaćeni prijedlozi kategorizacije stvaratelja arhivskog gradiva na području nadležnosti državnih arhiva u Gospiću, Splitu, Šibeniku, Virovitici, Vukovaru (prijedlog izmjena kategorizacije) i Zadru. S ukupno 1.543 stvaratelja u nadležnosti ovih arhiva kategorizirano je ukupno 5.711 stvaratelja arhivskog gradiva u nadležnosti državnih arhiva, od čega 2.275 u prvu, a 3.436 u drugu kategoriju.
 
Slijedom izmjena u sastavu Vijeća, na temelju odredbi Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva imenovano je novo Povjerenstvo za utvrđivanje prijevremene dostupnosti arhivskog gradiva. Ovo Povjerenstvo čine članovi Vijeća iz Ministarstva kulture, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatskog državnog arhiva.
 
Temeljem izvješća Povjerenstva za ocjenjivanje radova osoba koje udovoljavaju drugim uvjetima za stjecanje zvanja višeg arhivista i arhivskog savjetnika Hrvatsko arhivsko vijeće usvojilo je zaključak kojim se ministru kulture predlaže da Vlatki Lemić dodijeli zvanje arhivske savjetnice.
 
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine 65/09) određuje da će se uvjeti n način stjecanja stručnih zvanja urediti pravilnikom koji donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća. Ovaj pravilnik će zamijeniti odredbe o uvjetima za pojedina zvanja koje su ranije bile utvrđene samim zakonom, pravilnik o stručnim ispitima i pravila povjerenstva za ocjenjivanje radova za viša zvanja. U raspravi u kojoj je sudjelovala većina članova Vijeća razmotreni su dosadašnji uvjeti i način stjecanja stručnih zvanja te uvjeti za stjecanje odgovarajućih zvanja u srodnim strukama. Istaknuta je potreba za ujednačenim pristupom i takvim kriterijima za stjecanje pojedinih zvanja koji će biti poticajni za osobni stručni razvoj i napredovanje i za unapređenje stručnih kompetencija u cjelini. Na kraju rasprave Vijeće je imenovalo radnu grupu koja će izraditi nacrt prijedloga Pravilnika u sastavu: Jozo Ivanović, Branko Kaleb, Deana Kovačec, Erna Perak, Elvis Orbanić i Darko Rubčić.
 
Povodom upita pojedinih arhiva u svezi sa statusom postupaka za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra od nacionalnog značaja koji su pokrenuti prijedlozima arhiva zaključeno je da će se o tome zatražiti informacija nadležnoga tijela.
 
 
2. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 3. prosinca 2009. godine
 
Na sjednici su razmotreni prijedlozi programa prijavljeni na natječaj Ministarstva kulture za programe arhivske djelatnosti u 2010. godini. Prema pregledu programa koje je izradio i dostavio Odjel za arhivsku djelatnost Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Ministarstva kulture prijavljeno je ukupno 136 programa kojima se od Ministarstva kulture traži financiranje ili sufinanciranje programa u ukupnom iznosu od 13.233.326,00 kn.
 
U skladu s utvrđenim kriterijima, Hrvatsko arhivsko vijeće razmotrilo je sve prijavljene programe za 2010. godinu te ministru kulture predložilo financiranje ukupno 115 prijavljenih programa, u iznosu od 5.428.760,00 kn.
 
Vijeće je razmotrilo nekoliko zahtjeva za odobrenje prijevremene dostupnosti arhivskog gradiva sukladno članku 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. U raspravi o ovim zahtjevima razmotrene su određene dvojbe u svezi s odnosom odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, temeljem kojih se Hrvatsko arhivsko vijeće očituje o prijevremenoj dostupnosti gradiva, i odredbi pojedinih drugih propisa koji uređuju dostupnost i zaštitu informacija i podataka. Članak 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima predviđa mogućnost prijevremene dostupnosti u slučaju da to traže znanstveni razlozi. U raspravi su iznijeti različiti pogledi na to što se ima smatrati znanstvenim razlozima korištenja, no i da Vijeće ne može svoje preporuke temeljiti na procjeni očekivanih rezultata istraživanja.
Nakon donošenja ovog zakona 1997. godine u Republici Hrvatskoj doneseni su drugi propisi koji uređuju dostupnost informacija u posjedu tijela javne vlasti te zaštitu osobnih i povjerljivih podataka, koji pravo pristupa informacijama i zaštitu podataka uređuju na nešto drukčiji način no što je to uređeno Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima. Budući da Hrvatsko arhivsko vijeće svoje mišljenje o prijevremenoj dostupnosti daje temeljem čl. 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i ne može se smatrati nadležnim da tumači ili daje upute o primjeni drugih propisa, u raspravi je skrenuta pozornost na to da se mišljenja o prijevremenoj dostupnosti koje Vijeće daje arhivima ne mogu uzimati kao mjerodavna u pogledu primjene relevantnih odredbi drugih propisa. Slijedom toga Vijeće povodom navedenih zahtjeva može dati preporuku da se omogući prijevremena dostupnost prvenstveno imajući u vidu njezinu opravdanost u odnosu na znanstvene razloge korištenja, s time da se preporuka Vijeća ne može smatrati i preporukom u svezi s primjenom drugih relevantnih propisa.
 
 
1. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, održana 30. listopada 2009. godine
 
Prva, konstituirajuća, sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća u novome sastavu održana je 30. listopada 2009. godine. Na početku sjednice nazočne je pozdravio ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić. Osvrnuo se na ulogu i zadaće Hrvatskog arhivskog vijeća u okviru arhivske službe i postignuća u razvoju službe u proteklom razdoblju te novome sazivu HAV-a poželio uspješan rad. Nazočne je pozdravio i mr.sc. Jasen Mesić te ih upoznao s osnivanjem nove uprave u Ministarstvu kulture, na čijem je čelu i u čijoj je nadležnosti i arhivska djelatnost.
Za predsjednika Hrvatskog arhivskog vijeća jednoglasno je izabran Jozo Ivanović. Tajnicom Vijeća imenovana je Ines Belančić – Farkaš.
 
Razmotreno je više zahtjeva za odobrenje prijevremene dostupnosti arhivskog gradiva sukladno članku 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojima pojedini istraživači traže uvid u gradivo i prije isteka općih rokova utvrđenih ovim Zakonom. U raspravi o ovoj točci dnevnog reda, u kojoj je sudjelovala većina članova Vijeća, razmotren je i načelan problem primjene različitih propisa koji uređuju pitanja dostupnosti i zaštite podataka (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka), koji nisu posve usklađeni. Više sudionika u raspravi istaknulo je potrebu da se ovo pitanje zasebno raspravi u suradnji s predstavnicima drugih tijela nadležnih za primjenu pojedinih propisa. U svezi s pojedinim zahtjevima Vijeće je zaključilo da se može dati preporuka da se korištenje odobri sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o arhivskome gradivu i arhivima, na da u svezi s primjenom drugih propisa valja tražiti mišljenje tijela nadležnoga za nadzor nad njihovom provedbom.
 
Državni arhiv u Osijeku zatražio je mišljenje Vijeća o postupanju s arhivskim i registraturnim gradivom trgovačkog društva u dijelu koji se odnosi na izlučivanje računovodstvene dokumentacije u slučaju da postoji mogućnost spora oko nepodmirenih obveza. Vijeće je nakon rasprave usvojilo zaključak kojim se preporučuje da se izlučivanje provodi prema utvrđenim rokovima čuvanja, no da se u slučaju mogućih sporova ili nepodmirenih obveza i potraživanja rok treba računati od okončanja spora, odnosno podmirenja obveza, a ne od nastanka računovodstvene isprave.
 
4. sjednica Hrvatskog arhivskog vijeća, 14.6.2006.

Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi Hrvatskog arhivskog vijeća:
dr. sc. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (dalje: HDA)
Jozo Ivanović, pomoćnik ravnatelja HDA za arhivsku djelatnost, predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća
mr. sc. Branko Kaleb, načelnik Odjela za arhivsku djelatnost Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture
Marjan Katušić, načelnik Središnjeg vojnog arhiva Ministarstva obrane
Deana Kovačec, predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva
prof. dr. sc. Mladen Petrovečki, pomoćnik ministra za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
dr. sc. Stjepan Razum, arhivist Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatska biskupska konferencija
Željka Žokalj, načelnica Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova pri Tajništvu Ministarstva pravosuđa

Sjednici nisu bili nazočni sljedeći članovi Hrvatskog arhivskog vijeća:
Mirjana Bohanec-Vidović, savjetnica ministrice za kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Zlatko Hamarić, načelnik Odjela za organizacijske propise i kadrove u pravosudnim tijelima u Upravi za organizacijsko-kadrovske poslove Ministarstva pravosuđa
Žarko Katić, pomoćnik ministra Ministarstva unutarnjih poslova

Sjednici su još bili nazočni:
Diana Mikšić, arhivistica HDA

Dnevni red

1. Verifikacija zapisnika 3. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 20. prosinca 2005. godine
2. Plan rada Hrvatskog arhivskog vijeća
3. Inicijativa za izmjene Zakona o arhivskom gradivu i arhivima
4. Inicijative za osnivanje novih područnih državnih arhiva: Vukovar, Križevci
5. Zamolbe za stjecanje zvanja višeg arhivista
6. Aktivnosti na izvršenju povrata gradiva iz Republike Austrije
7. Aktivnosti u svezi sa sukcesijom arhivskog gradiva bivše SFRJ
8. Prijedlozi za prijevremenu dostupnost arhivskog gradiva
9. Razno

Na početku sjednice predsjednik J. Ivanović nazočne je upoznao s novim članovima Hrvatskog arhivskog vijeća: Marjanom Katušićem, načelnikom Središnjeg vojnog arhiva Ministarstva obrane te prof. dr. sc. Mladenom Petrovečkim, pomoćnikom ministra za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Potom je predložio dnevni red uz ispravku nadnevka održane 3. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća na 20. prosinca 2005., nakon čega je isti prihvaćen.

Ad 1.
Prihvaćen je odnosno verificiran zapisnik 3. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća održane 20. prosinca 2005.

Hrvatsko arhivsko vijeće donosi zaključak

ZAKLJUČAK
Verificiran je i usvojen zapisnik 3. sjednice Hrvatskog arhivskog vijeća od 20. prosinca 2005.

Ad 2.
J. Ivanović predstavio je Plan rada Hrvatskog arhivskog vijeća (HAV) u 2006. godini. U njemu su navedene zadaće HAV-a u praćenju rada arhivske službe, izrada nekoliko analiza i izvješća, razmatranje prijedloga za izmjene arhivskog zakonodavstva, donošenje općeg popisa arhivskoga gradiva s rokovima čuvanja, kategorizacija stvaratelja arhivskog gradiva prema prijedlozima nadležnih arhiva, aktivnosti na osnivanju novih arhiva, razmatranje programa arhivske djelatnosti, rad povjerenstava Vijeća i dr.
U raspravi koja je uslijedila pohvaljena je priprema plana i postavljeno pitanje njegova izvršenja (S. Razum), budući da je HAV savjetodavno tijelo i nema vlastite službe. S. Ćosić i B. Kaleb su s tim u svezi istaknuli dobru suradnju Vijeća s Hrvatskim državnim arhivom i Odjelom za arhive Ministarstva kulture, u suradnji s kojima se mogu izvršiti planirani zadaci HAV-a. D. Kovačec je istaknula da se u izvršenju plana može računati i na podršku Hrvatskog arhivističkog društva.
Kako je većina zadaća Vijeća kontinuirana, u raspravi je zaključeno da se ovaj plan rada može odnositi i na dulje razdoblje.

Hrvatsko arhivsko vijeće donosi zaključak

ZAKLJUČAK
Prihvaćen je predloženi Plan rada Hrvatskog arhivskog vijeća u 2006. godini s namjerom da se njegove postavke produlje na dulje razdoblje.

Ad 3.
J. Ivanović uvodno je izložio inicijative za izmjene određenih odredbi arhivskog zakonodavstva, o čemu se raspravljalo i na sastanku ravnatelja državnih arhiva koji je održan u ožujku i Ministarstvu kulture. Ove se inicijative (pojedinih državnih arhiva, poduzeća i arhivskih djelatnika) odnose ponajprije na:
-  organizaciju arhivske službe i veću uključenost jedinica lokalne uprave i samouprave u skrb za njihovo gradivo,
-  problem zaštite i preuzimanja gradiva u elektroničkom obliku i uključivanja privatnih ponuditelja usluga što je omogućeno novim Zakonom o elektroničkoj ispravi,
-  usklađivanje s odredbama drugih zakona koji su donijeti nakon važećeg zakona o arhivskom gradivu i arhivima (poglavito u dijelu koji se odnosi na dostupnost i korištenje),
-  osuvremenjivanje Zakonom i provedbenim propisima utvrđenih postupaka.

U opsežnoj raspravi u kojoj su sudjelovali svi članovi Vijeća razmotrene su različite mogućnosti vezane uz osnivanje arhiva i organizaciju arhivske službe: otvaranje mogućnosti za osnivanje „arhiva u sastavu“ (po uzoru na knjižničnu djelatnost), proširenje postojeće mreže državnih arhiva, poticanje osnivanja međuarhiva u sustavu javne uprave i dr, za što je potrebna temeljitija analiza i ocjena opravdanosti, odnosno očekivanog učinka pojedinih rješenja.
S obzirom na to da već i samo usklađivanje s odredbama drugih propisa i prilagodba arhivskog zakonodavstva zahtjevima preuzimanja i zaštite gradiva u elektroničkom obliku traže više izmjena i dopuna, postavljeno je i pitanje da li bi bilo primjerenije mijenjati postojeći Zakon ili donijeti novi (što bi bilo nužno ako bi se mijenjalo više od 30% teksta). Većina članova Vijeća mišljenja je da to ovisi o tome koliko je moguće izmjene i usklađivanja izvršiti izmjenama podzakonskih propisa.
Pojedini članovi Vijeća osvrnuli su se i na postupak za predlaganje izmjena. Kada budu zaprimljeni konkretni prijedlozi Vijeće će ih razmotriti i očitovati se o pitanjima na koja se ti prijedlozi budu odnosili.

Ad 4.
Vezano uz inicijativu za osnivanje arhiva u Križevcima B. Kaleb je izvijestio da je došlo do zastoja. HAV je, naime, preporučio da se pristupi osnivanju ovog arhiva ako grad Križevci uredi zapušteni objekt koji je namijenio za potrebe arhiva. Kako to još nije učinjeno niti su donijete nužne odluke, za sada se nema uvjeta za pokretanje postupka osnivanja arhiva u Križevcima.

Vezano uz inicijativu za osnutak područnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako vlasti lokalne jedinice nude privremeni prostor od 2 prostorije, koji bi se naknadno proširio. Ranije je bilo govora da se za potrebe arhiva ustupi prostor palače Ružička s 500-600 m2, koji nije potreban memorijalnom centru, no upitno je bi li ovakva prenamjena bila u skladu s obvezama prema organizacijama koje su osigurale sredstva za obnovu palače. B. Kaleb smatra da poglavarstvo treba izvijestiti da predloženi prostor nije niti dovoljan niti primjeren za arhiv, dok bi onaj dijela rodne kuće L. Ružičke bio adekvatniji.

U raspravi je spomenuto i pitanje osiguranja prostora za novi arhiv u Šibeniku te problema s Ministarstvom unutarnjih poslova čiju se zgradu trebalo osposobiti za arhiv.

S. Ćosić se osvrnuo na to da lokalne vlasti najčešće nemaju predodžbu o tome kakav prostor treba osigurati za funkcioniranje arhiva pa su sklone predlagati izrazito neprimjerene prostore.

Ad 5.
U ime Povjerenstva za ocjenjivanje stručnih i znanstvenih radova iz arhivistike osoba koje ostvaruju uvjete za stjecanje zvanja višeg arhivista i arhivskog savjetnika J. Ivanović podnio je izvještaj za molbe 5 kandidata.
Povjerenstvo se pozitivno očitovalo na zamolbu Borisa Zakošeka koji je priložio 45 radova, od kojih je 12 ocijenjeno zapaženim.
Prema ocjeni Povjerenstva radovi Zadarke Greblo (32 priložena rada, 5 se smatraju zapaženima) i Denis Martinović (4 priložena rada, 2 se smatraju zapaženima) ne udovoljavaju kriterijima za stjecanje zvanja višeg arhivista. Podnositelji zamolbe Goran Crnković i Jadranka Kaloper-Bakrač nisu dostavili radove na ocjenjivanje.

U raspravi koja je uslijedila potaknutoj od S. Razuma i D. Kovačec postavljeno je pitanje visokih zahtjeva za vrednovanje radova te stavljena usporedba sa srodnim strukama (muzeji, knjižnice) u kojima se zvanja dodjeljuju i za manji opseg radova. D. Kovačec smatra da bi osim radova valjalo u ocjenu uključiti i druga znanja te kako u stručnoj zajednici nedostaje viših arhivista i arhivskih savjetnika dok S. Ćosić dodaje kako je zbog dugogodišnjeg zastoja u izboru u viša stručna zvanja došlo do manjka osoba s višim stručnim zvanjima. Potom sugerira kako bi bilo dobro da Hrvatsko arhivističko društvo uputi prijedlog za izmjenu kriterija za dodjelu zvanja. J. Ivanović je podsjetio da Zakon o arhivskom gradivu i arhivima kao kriterij određuje zapažene objavljene radove iz arhivske struke te da bi za primjenu drugih kriterija vjerojatno trebalo mijenjati tu odredbu.

Hrvatsko arhivsko vijeće donosi zaključak

ZAKLJUČAK
1. Predlaže se ministru kulture dodjela zvanja višeg arhivista Borisu Zakošeku, arhivistu u Državnom arhivu u Rijeci.
2. Ne prihvaćaju se zamolbe za dodjelu zvanja višeg arhivista: Zadarke Greblo, Denis Martinović, Gorana Crnkovića i Jadranke Kaloper-Bakrač.
3. Upućuje se Hrvatsko arhivističko društvo da podnese konkretne prijedloge izmjene kriterija za dodjelu zvanja višeg arhivista i arhivskog savjetnika.

Ad 6.
J. Ivanović izvijestio je o aktivnostima na povratu gradiva iz Republike Austrije. Početkom godine primljeno je stručno mišljenje Nacionalne knjižnice iz Beča o rukopisima koji su 1833. odnijeti iz arhiva u Dubrovniku i sada se nalaze u toj knjižnici. Prema njegovoj ocjeni, to je mišljenje stručno utemeljeno i korektno te potvrđuje provenijenciju rukopisa sukladno hrvatskom zahtjevu.
Državni arhiv Republike Austrije zatražio je dodatnu provjeru zahtjeva koji se odnose na kartografsku zbirku Ratnog arhiva. Stručni suradnik HDA je obavio uvid u tu zbirku, na temelju čega se vrši provjera u kartografskoj zbirci HDA, odnosno utvrđuje da li HDA već ima neke od traženih karata, pod istom ili drugom oznakom. Kada provjera bude završena, austrijskoj će se strani proslijediti popis. Na sastanku predstavnika HDA s ravnateljem Državnog arhiva u Beču u ožujku ove godine dogovoreno je da će se po dostavi ovoga popisa austrijska strana očitovati o hrvatskim zahtjevima u cjelini, vjerojatno na jesen 2006.

Ad. 7.
Vezano uz pitanje sukcesije arhivskog gradiva bivše SFRJ J. Ivanović je izvijestio da je Ministarstvu pravosuđa RH, koje vodi poslove sukcesije, proslijeđen popis zahtjeva kako bi se isti do 2. lipnja službenim putem proslijedio drugim stranama. Naime, iako Sporazumom o pitanjima sukcesije predviđeni postupak sukcesije arhivskog gradiva nije niti započeo, smatralo se uputnim zahtjev proslijediti do spomenutog roka kako bi se izbjegli sporovi oko tumačenja roka od dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma, koji je određen za razmjenu popisa zahtjeva.

Ad. 8.
Vezano uz ovu točku dnevnog reda izviješteno je kako nema novih prijedloga za prijevremenu dostupnost arhivskoga gradiva.

Ad 9.
J. Ivanović je izvijestio da je Vijeću nedavno dostavljen prijedlog kategorizacije stvaratelja za jedan državni arhiv (Sisak). U svezi s načinom obrade ovakvih prijedloga zaključeno je da ih razmotre J. Ivanović i Silvija Babić (HDA) te Vijeću dostave prijedlog.

Na upit Državnog arhiva u Osijeku o razgraničenju gradiva među državnim arhivima zatraženo je mišljenje Meline Lučić (HDA) koja je pripremila pregled problema razgraničenja arhivskoga gradiva u kojem razlaže pitanje razgraničenja arhivskog gradiva između državnih arhiva te razgraničenje arhivskog gradiva između arhiva, knjižnica i muzeja. U raspravi o ovom pitanju Vijeće smatra da pri razgraničenju gradiva koje se već nalazi u arhivima, uz sadašnju teritorijalnu nadležnost treba voditi računa i o sljedećem:
- ako se gradivo istog stvaratelja nalazi u dvije ili više ustanova uputno ga je objediniti u jednoj od njih, vodeći računa o stvarnoj i teritorijalnoj nadležnosti arhiva i mjestu čuvanja najznatnijeg dijela gradiva,
-  kod gradiva, naročito starijeg, koje je u neki arhiv dospjelo prije osnivanja drugog arhiva na području s kojeg potječe, odnosno ako činjenica da se nalazi u tom arhivu odražava povijesnu dimenziju razvoja arhivske službe i oblikovanja fundusa određenog arhiva, nije uputno inzistirati na premještaju gradiva,
-  arhivska se služba teritorijalno čvrsto ustrojava tek pedesetih godina dvadesetog stoljeća,
-  pojedini arhivi su uspostavili kontinuitet čuvanja gradiva koje bi se po današnjoj razdiobi teritorijalne i stvarne nadležnosti moglo predati drugom arhivu. Tako pojedini područni državni arhivi čuvaju gradivo od iznimnog nacionalnog značaja (npr. arhiv Dubrovačke Republike), a HDA određeno gradivo regionalnog značaja.
-  premještaj gradiva iz jednog arhiva u drugi ima i određene praktične aspekte: raspoloživost i kakvoća spremišnog prostora, raspoloživi resursi za obradu i zaštitu, dostupnost zainteresiranim kategorijama korisnika, zahtjevnost samog postupka predaje i sl.

J. Ivanović je članove Vijeća upoznao s predstavkom dr.sc. Branka Bubenika iz Zagreba u kojoj se izražava zabrinutost u svezi sa stanjem audiovizualnog arhiva HRT-a. Gospodin Bubenik predlaže da se pronađe bolje organizacijsko rješenje za taj arhiv i osigura takav mehanizam financiranja koji neće ovisiti o procjeni prioriteta HRT-a (npr. namjenskim izdvajanjem određenog postotka radio i TV pretplate).
S. Ćosić i J. Ivanović su iznijeli stav da HAV sada ne može razmatrati i predlagati opcije kao što su izdvajanje ovog arhiva iz sustava HRT (u ovom ili onom obliku) ili uključivanje u postojeći sustav javnih arhiva, kako stoga što se radi o imovini i vrijednom resursu HRT-a koji se koristi u poslovanju, tako i stoga što sredstva potrebna za rad ovakvog arhiva (prema procjeni B. Bubenika) premašuju ukupna sredstva koja se trenutno izdvajaju za cjelokupnu arhivsku službu. U sadašnjim prilikama primjerenijim i realnijim se čini nastojati razviti intenzivniju suradnju s HRT-om koja bi vodila kako unapređenju stručnoga rada i zaštite gradiva u ovom arhivu, tako i stvaranju preduvjeta za možebitno osnivanje specijaliziranog arhiva, kako je ovo pitanje riješeno u nekim drugim zemljama.

Hrvatsko arhivsko vijeće donosi zaključak

ZAKLJUČAK

1. Zadužuje se J. Ivanović da u suradnji sa  Silvijom Babić, načelnicom Odsjeka za gradivo izvan arhiva u HDA pripremi prijedlog za odobrenje kategorizacije stvaratelja arhivskog gradiva.

2. Zadužuje se J. Ivanović da pripremi prijedlog preporuka za razgraničenje gradiva među državnim arhivima i drugim javnim imateljima arhivskog gradiva.

Zapisnik sastavljen 16. lipnja 2006.

Klasa: 612-06/06-30/11
Urbroj: 565-01-06-2

Predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća
Jozo Ivanović