Pustinja Blaca – prvi hrvatski kandidat za Landscape Award Vijeća Europe (13.2.2015.)
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u suradnji s Centrom za kulturu Brač prijavila je Eko-muzej Pustinja Blaca za Nagradu za dostignuća u području zaštite krajolika. Nagradu dodjeljuje Vijeće Europe svake dvije godine projektima lokalnih udruga i organizacija koje Vijeće prepoznaje kao uzorne primjere u očuvanju i prezentaciji vrijednosti krajolika. Eko-muzej Pustinja Blaca prvi je hrvatski kandidat za tu prestižnu nagradu.
Pustinja Blaca izniman je primjer kulturne i prirodne baštine u Hrvatskoj, koji je zbog svoje višestoljetne očuvanosti prepoznat kao značajan i jedinstven primjer u regiji.
Začetak Pustinje Blaca bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika, koji su bježeći pred Turcima stigli na otok Brač u 16. stoljeću. Uz strmu liticu u dnu kanjona pustinjaci su dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume u okruženju pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Taj se jedinstveni sklop arhitekture i krajolika održao puna četiri stoljeća te danas svjedoči o prošlim vremenima i tradicijskom načinu života.
Pustinja Blaca – pogled iz zraka FOTO: Marko Jakelić
Eko-muzej: revitalizacija Pustinje Blaca kroz noviji muzejski koncept
Eko-muzej pretpostavlja značajnu ulogu lokalne zajednice u kreiranju sadržaja muzeja i u osmišljavanju prezentacije njihove kulture, kao i implementiranje strategija održivog razvoja u svaki aspekt muzejskog upravljanja.
Ideja o Pustinji Blaca kao eko-muzeju pojavila se nakon zamiranja svećeničke zadruge 1972. godine kada Općina Brač postaje vlasnikom većine zgrada i zemljišta. Osamdesetih godina 20. stoljeća tadašnja Samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture Općine Brač izrađuje Projekt o revitalizaciji i namjeni spomenika kulture Pustinja Blaca i Prijedlog za osnivanje eko-muzeja 'Blaca'. Kontinuitet razmišljanja o revitalizaciji Pustinje Blaca uspostavljanjem eko-muzeja nastavlja i Centar za kulturu Brač koji od devedesetih upravlja muzejom.
Projektne aktivnosti i rezultati
Vrijedi istaknuti da su u posljednja tri desetljeća provedeni opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom kompleksu, dok se u posljednjih sedam godina provode aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Eko-muzej Pustinja Blaca.
S obzirom na izolirani položaj u uskom kanjonu Blaca i status značajnog krajolika navedene aktivnosti sanacije i uređenja okoliša bile su zahtjevne i iziskivale su znatna financijska sredstva, ali su uspješno provedene u suradnji sa stručnjacima iz područja zaštite kulturne i prirodne baštine. Angažman zajednice, od lokalne vlasti do stanovništva otoka Brača, pridonio je uspješnom očuvanju i interdisciplinarnom predstavljanju Pustinje Blaca kao važnog i prepoznatljivog mjesta na otoku, koje se može smatrati nositeljem identiteta prostora.
Doživljaj krajolika i oživljavanje tradicijskog načina života neizostavan su dio svakog posjeta muzeju, što ga čini zanimljivim posjetiteljima, osobito mlađim generacijama. Svijest o važnosti krajolika bila je preduvjet za uspostavljanje sustava integralne zaštite kulturnopovijesnih i prirodnih vrijednosti Pustinje Blaca i implementiranje koncepta eko-muzeja, zbog čega ovaj projekt predstavlja uzornog kandidata za nagradu Vijeća Europe.
Provedene aktivnosti u razdoblju od 2007. do 2015. godine mogu se grupirati u tri glavna područja: 1. poboljšanje programa muzejske prezentacije; 2. primjena strategija ekološkog održivog gospodarskog korištenja; 3. provedba konzervatorsko-restauratorskih radova na muzejskom kompleksu, a obuhvaćale su sljedeće:
• obnovu oštećenih dijelova zgrada unutar muzejsko-samostanskog kompleksa i ponovno uspostavljanje kulturno-turističke funkcije;
• sanaciju okolnih stijena i izradu projektne dokumentacije kao osnovne podloge za daljnje radove i dugoročno rješavanje problema sigurnosti i zaštite posjetitelja i cijelog muzejskog sklopa;
• unapređenje pristupa eko-muzeju uz poštovanje njegova prirodnog okoliša: obnovu tradicijskih putova i odmorišta, postavljanje oznaka na stazama;
• obnovu tradicijskih suhozida kao važnih elemenata u bračkom krajoliku;
• izradu strategija za opskrbu objekata energijom i vodom na ekološki prihvatljiv način;
• izradu studije za revitalizaciju organske poljoprivrede i gospodarstva (tradicijske gospodarske aktivnosti kao što su vinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo itd.);
• restauraciju i prezentaciju muzejske zbirke;
• osmišljavanje bogatog i raznolikog muzejskog programa kao i kreativne marketinške strategije zanimljive široj javnosti;
• javnu promociju i prezentaciju projekta Eko-muzeja Pustinja Blaca s ciljem uključivanja lokalne zajednice u provedbu projekta (predavanja i radionice održane 2010. i 2011. godine);
• uključivanje krajolika kao važnog dijela muzejskog doživljaja (organizacija dodatnih sadržaja u okruženju muzeja: planinarenje, slobodno penjanje, biciklizam, trčanje).
Pustinja Blaca izniman je primjer kulturne i prirodne baštine u Hrvatskoj, koji je zbog svoje višestoljetne očuvanosti prepoznat kao značajan i jedinstven primjer u regiji.
Začetak Pustinje Blaca bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika, koji su bježeći pred Turcima stigli na otok Brač u 16. stoljeću. Uz strmu liticu u dnu kanjona pustinjaci su dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume u okruženju pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Taj se jedinstveni sklop arhitekture i krajolika održao puna četiri stoljeća te danas svjedoči o prošlim vremenima i tradicijskom načinu života.
Pustinja Blaca – pogled iz zraka FOTO: Marko Jakelić
Eko-muzej: revitalizacija Pustinje Blaca kroz noviji muzejski koncept
Eko-muzej pretpostavlja značajnu ulogu lokalne zajednice u kreiranju sadržaja muzeja i u osmišljavanju prezentacije njihove kulture, kao i implementiranje strategija održivog razvoja u svaki aspekt muzejskog upravljanja.
Ideja o Pustinji Blaca kao eko-muzeju pojavila se nakon zamiranja svećeničke zadruge 1972. godine kada Općina Brač postaje vlasnikom većine zgrada i zemljišta. Osamdesetih godina 20. stoljeća tadašnja Samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture Općine Brač izrađuje Projekt o revitalizaciji i namjeni spomenika kulture Pustinja Blaca i Prijedlog za osnivanje eko-muzeja 'Blaca'. Kontinuitet razmišljanja o revitalizaciji Pustinje Blaca uspostavljanjem eko-muzeja nastavlja i Centar za kulturu Brač koji od devedesetih upravlja muzejom.
Projektne aktivnosti i rezultati
Vrijedi istaknuti da su u posljednja tri desetljeća provedeni opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom kompleksu, dok se u posljednjih sedam godina provode aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Eko-muzej Pustinja Blaca.
S obzirom na izolirani položaj u uskom kanjonu Blaca i status značajnog krajolika navedene aktivnosti sanacije i uređenja okoliša bile su zahtjevne i iziskivale su znatna financijska sredstva, ali su uspješno provedene u suradnji sa stručnjacima iz područja zaštite kulturne i prirodne baštine. Angažman zajednice, od lokalne vlasti do stanovništva otoka Brača, pridonio je uspješnom očuvanju i interdisciplinarnom predstavljanju Pustinje Blaca kao važnog i prepoznatljivog mjesta na otoku, koje se može smatrati nositeljem identiteta prostora.
Doživljaj krajolika i oživljavanje tradicijskog načina života neizostavan su dio svakog posjeta muzeju, što ga čini zanimljivim posjetiteljima, osobito mlađim generacijama. Svijest o važnosti krajolika bila je preduvjet za uspostavljanje sustava integralne zaštite kulturnopovijesnih i prirodnih vrijednosti Pustinje Blaca i implementiranje koncepta eko-muzeja, zbog čega ovaj projekt predstavlja uzornog kandidata za nagradu Vijeća Europe.
Provedene aktivnosti u razdoblju od 2007. do 2015. godine mogu se grupirati u tri glavna područja: 1. poboljšanje programa muzejske prezentacije; 2. primjena strategija ekološkog održivog gospodarskog korištenja; 3. provedba konzervatorsko-restauratorskih radova na muzejskom kompleksu, a obuhvaćale su sljedeće:
• obnovu oštećenih dijelova zgrada unutar muzejsko-samostanskog kompleksa i ponovno uspostavljanje kulturno-turističke funkcije;
• sanaciju okolnih stijena i izradu projektne dokumentacije kao osnovne podloge za daljnje radove i dugoročno rješavanje problema sigurnosti i zaštite posjetitelja i cijelog muzejskog sklopa;
• unapređenje pristupa eko-muzeju uz poštovanje njegova prirodnog okoliša: obnovu tradicijskih putova i odmorišta, postavljanje oznaka na stazama;
• obnovu tradicijskih suhozida kao važnih elemenata u bračkom krajoliku;
• izradu strategija za opskrbu objekata energijom i vodom na ekološki prihvatljiv način;
• izradu studije za revitalizaciju organske poljoprivrede i gospodarstva (tradicijske gospodarske aktivnosti kao što su vinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo itd.);
• restauraciju i prezentaciju muzejske zbirke;
• osmišljavanje bogatog i raznolikog muzejskog programa kao i kreativne marketinške strategije zanimljive široj javnosti;
• javnu promociju i prezentaciju projekta Eko-muzeja Pustinja Blaca s ciljem uključivanja lokalne zajednice u provedbu projekta (predavanja i radionice održane 2010. i 2011. godine);
• uključivanje krajolika kao važnog dijela muzejskog doživljaja (organizacija dodatnih sadržaja u okruženju muzeja: planinarenje, slobodno penjanje, biciklizam, trčanje).
| Pogled na cjeloviti sklop Pustinje Blaca – višestoljetno prožimanje arhitekture i prirode i njihova integralna zaštita odražavaju se u iznimnim kulturno-povijesnim, društvenim i estetskim vrijednostima sklopa FOTO: Kristijan Brkić |
| Građevinska sanacija na muzejskim zgradama FOTO: Predrag Mandić |
| Građevinska sanacija na okolnim stijenama - izoliranost položaja i status zaštite krajolika učinili su radove još zahtjevnijima FOTO: Jasna Damjanović |
| Zadržavanje prepoznatljivosti prostora kroz obnovu elemenata karakterističnih za lokalni krajolik - obnova suhozida FOTO: Vanja Kovačić |
| Pogled iz zraka na pčelinjak u okolici muzeja – revitalizacija tradicijskih gospodarskih aktivnosti FOTO: Marko Jakelić |
| Godišnje hodočašće do Pustinje Blace povodom blagdana Velike Gospe okuplja velik broj ljudi FOTO: Branko Galić |
| Drvene markacije uklopljene u krajolik FOTO: Tom Dubravec |
| Pogled na šumoviti krajolik i more, koji se pruža iz muzeja FOTO: Jasna Damjanović |