Radovi provedbe mjera zaštite i obnove kulturne baštine

 
Žažina, župna crkva sv. Nikole i sv. Vida, stanje nakon potresa i nakon početnih radova zaštitnih mjera


Iskustva u provedbi popisa i procjene štete kao i hitnih mjera zaštite kulturne baštine tijekom ranijih kriznih stanja (potresa, ratnih razaranja, poplava) omogućila su brzi odgovor na posljedice zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali i usmjerile daljnje aktivnosti Ministarstva na uspostavi odgovarajućeg sustava za organiziranu sanaciju štete od potresa.

S ciljem uključivanja što većeg broja objekata kulturne baštine u proces obnove financiran sredstvima FSEU, Ministarstvo kulture i medija uspostavilo je sustav za realizaciju obnove putem FSEU što je uključilo uspostavu kriterija i kategorija prihvatljivosti troškova, izradu dokumentacije, uspostavu elektroničkog sustava i organizaciju posebnog Sektora i službi. Paralelno s uspostavom sustava, intenzivno se komuniciralo sa svim vlasnicima i korisnicima kulturnih dobara kako bi i oni sa svoje strane poduzeli aktivnosti za bržu i učinkovitiju pripremu dokumentacije koja će biti nužna za početak procesa obnove.

Odlukama Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija imenovano je tijelom odgovornim za koordinaciju provedbe mjera zaštite kulturne baštine financiranih iz FSEU. Za potrebe praćenja operacija financiranih iz FSEU u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva osnovan je Sektor za upravljanje rizicima, pripremu i provedbu programa zaštite kulturne baštine koji će obnovu oštećene kulturne baštine pratiti do njezina završetka. Sektor je formiran preustrojem unutar Ministarstva kulture i medija, a osigurano je i stručno pojačanje iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije privremenom posudbom djelatnika tijekom provedbe operacija.

Ministarstvo je svojim odlukama upravljalo procesom obnove u okviru svog resora, aktivno sudjelovalo u svim međuresornim pitanjima provedbe obnove i predlagalo Nacionalnom koordinacijskom tijelu rješavanje nastalih prepreka u provedbi obnove. Razmjeri oštećenja i trajna ugroženost velikog dijela kulturne baštine zbog oslabljene i oštećene konstrukcije zahtijevali su osiguranje odgovarajućih uvjeta za provedbu mjera zaštite i obnove uspostavom sustava i angažmanom stručnjaka različitih profila. Obnova je u prvoj fazi bila usmjerena prema uspostavi mehaničke otpornosti i stabilnosti (konstrukcijskoj obnovi), a u drugoj fazi cjelovite obnove obuhvaća sanaciju svih šteta od potresa i prilagodbu suvremenim uvjetima korištenja. Rad na kulturnoj baštini zahtijeva individualan i cjelovit pristup obnovi koji se, prije svega, temelji na konzervatorskom vrednovanju arhitektonsko-stilskih i građevinskih sastavnica kulturnog dobra, a potom i stanju te karakteru nastalih oštećenja u potresu. Stoga je u proces obnove kulturne baštine bilo nužno od početka uključiti sve potrebne struke u skladu s njihovim ovlastima i kompetencijama.
Za provedbu mjera zaštite bilo je osobito važno potaknuti istaknute stručnjake na iznalaženje rješenja za osiguranje statičke otpornosti prilagođenih povijesnim građevinama, odnosno rješenja koja neće ugroziti utvrđena svojstva i vrijednosti kulturnog dobra. Imenovanje već spomenutog Stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske osiguralo je važnu ekspertnu pomoć u rješavanju najzahtjevnijih projekata na kulturnim dobrima kako bi se osigurala najveća moguća mehanička otpornost i stabilnost kulturnih dobara ugroženih potresom u skladu sa važećim tehničkim propisima za građevinske konstrukcije. Ministarstvo kontinuirano prati proces obnove kulturne baštine putem svojih nadležnih tijela na terenu pružajući im stručnu potporu uključujući i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, nadležan za područje Grada Zagreba. 


 
Podaci o štetama na kulturnim dobrima prouzročenim potresom 22. ožujka 2020. u Zagrebu i okolici sustavno su uneseni u Informacijski sustav kulturne baštine u pregledniku Geoportal kulturnih dobara RH kao dodatni javno dostupni sloj pod nazivom Pojedinačna nepokretna kulturna dobra značajnije oštećena u potresu 22. 3. 2020. godine. Sloj prikazuje javne građevine za koje je provedena procjena šteta i kojima je pridružen Obrazac za popis štete od potresa. Za seriju potresa s epicentrom na području Petrinje podaci se još uvijek unose u Informacijski sustav kulturne baštine gdje će biti javno dostupni. Digitalizirana dokumentacija nastala tijekom obnove kulturne baštine oštećene u potresu bit će trajno pohranjena i dostupna stručnoj i široj javnosti u stručne, znanstvene i obrazovne svrhe.

Sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije financirane su mjere zaštite kulturne baštine kojima su bile obuhvaćene već navedene hitne mjere na nepokretnoj i pokretnoj kulturnoj baštini te prva faza obnove nepokretne kulturne baštine kojom se osigurava mehanička otpornost i stabilnost građevina ugroženih potresom, kao primarni uvjet njihova očuvanja i sprječavanja nastanka daljnjih oštećenja. Sve navedene mjere zaštite provodile su se na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima i iznimno vrijednim zgradama u kulturno-povijesnim cjelinama.

Putem javnih poziva financiranih iz sredstava FSEU kroz 293 projekta za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite oštećenih kulturnih dobara javne namjene ostvareni su uvjeti za njihovo očuvanje i nastavak obnove do njihovog vraćanja u funkciju. Prvotno je planirana provedba mjera zaštite na zgradama ustanova u kulturi kojima je osnivč Ministarstvo kulture i medija i zgradama vjerskih zajednica, za što je za zagrebački potres bila osigurana alokacija od 115.5 mil. eura. Tijekom početne realizacije aktivnosti iz FSEU, Ministarstvu kulture i medija dodijeljene su i druge javne zgrade oštećene u potresu sa statusom kulturnog dobra: zgrade tijela državne uprave i državne vlasti te zgrade u kulturi i upravne zgade jedinica područne i lokalne uprave, zgrade HAZU i udruga koje djeluju u kulturi. Zbog velikog povećanja broja zgrada obuhvaćenih pozivima odobreno je preugovaranje 200 %, a potom i 400 % prvotno dodijeljene alokacije iz FSEU.

Za petrinjski potres osigurana je alokacija 49,2 mil. eura za zgrade ustanova u kulturi kojima je osnivač Ministarstvo kulture i medija i zgrade vjerskih zajednica. Dodjelom istih kategorija zgrada proširen je i petrinjski poziv koje provodi Ministarstvo te je i u ovom slučaju odobreno preugovaranje.
????????????????????????????????????????????????