Biskupova palača poljska je bolnica koja će liječiti grad od depopulacije

Biskup dubrovački Mato Uzinić vratit će se u rujnu unutar gradskih zidina - biskupska palača, oštećena u potresu 1979. godine u utorak je, nakon višegodišnje obnove i restauracije svečano otvorena. Palača je obnovljena u skladu s preporukama struke u skladu s njenim izvornim izgledom. Jučer su se u na svečanom otvorenju i blagoslovu biskupova doma okupili svi koji su doprinijeli obnovi palače koja je nekada pripadala vlastelinskoj obitelji Sorkočević, te predstavnici i izaslanici državne i lokalne političke vlasti te crkvenih zajedica u Dubrovniku.
Zahvalivši svima koi su dali svoj doprinos obnovi palače, biskup dubrovački Mate Uzinić najavio je da se vraća u Grad zbog trajne želje stanovnika da biskup živi u povijesnoj jezgri, ali i potrebe da se potakne obrnuti proces od postojeće depopulacije: - Današnja crkva pape Franja ne želi slati o sebi sliku crkve u palači nego više sliku crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima. Možda slika poljske bolnice ide uz prigodu blagoslova ove palače u Gradu koji boluje zbog toga što u njemu živi sve manje ljudi. Ova palača postaje svojevrsna poljska bolnica kao poziv onima koji su ostali da ostanu, da se ne damo, onima koji su otišli da se vrate i da Grad živi. Slično se događa i našoj domovini, pa priča o Gradu i njegovoj palači koja može biti poljska bolnica može biti svojevrsna poruka i našoj domovini - rekao je biskup Uznić te dodao kako se ne vraća u Grad zato što će mu biti ljepše nego zato što osluškuje što narod Grada govori. Podsjetio je na papine misli da će se temeljem toga uspostaviti novi odnos zasnovan na dijeljenju, a na kraju se dogodio polet i otvorenost koja je na kraju donijela i zakladu Caboga i gospara Felnera koji je nadodao ono što je nedostajelo da ova palača postane biskupski dom. - Dom u koji će građani grada rado dolaziti kako bi se među nama mogao uspostaviti novi odnos zasnovan na međusobnom dijeljenju odgovornosti i zajedništvu, a onda se proširiti na Grad i cijelu našu domovinu, ako je moguće i na cijeli svijet - rekao je biskup Uzinić.
Ivo Felner predsjednik Zaklade Caboga Stiftung koja je financirala dovršetak obnove istaknuo je kako je cilj zaklade vraćanje života u Grad, pomoći njegovoj revitalizaciji zbog čega su i dali doprinos: - Zaklada je bila zadnji kamenčić u mozaiku svih koji su od 1979. godine tu sudjelovali, a bilo je puno institucija. Zaklada radi na obnovi kuturne baštine za javno korištenje, a počet ćemo i s programam stipendiranja mladih talentiranih studenata koji će koristiti Dubronviku. Važno je da svi razumiju da mi ne dajemo sredstva lako nego Zaklada vodi projekte i garantira njihov uspjeh. Za buduće projekte imam poruku, mislite na to da najprije treba osigurati sredstva, a ne započeti nešto pa onda desetljećima raditi - rekao je Felner.
Na svečanom otvorenju govorili su još i gradonačenik Dubrovnka Mato Franković, zamjenica župana dubrovačko neretvanskog žaklina Marević, izaslanica predsjednice Republke Renata Margaretić Urlić, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te ministarica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednika Vlade RH. Ministrica je posebno zahvalila restauratorima i konzervatorima na iznimnom trudu koji su uložili u vrhunsku obnovu ovoga spomenika.
- Geste povratka u povijesne jezgre postaju važne u svim našim povijesnim gradovima koji ne uspijevaju uvijek naći mjeru stavljanja u funkciju gospodarskog razvoja svoje baštine i čuvanja baštine na način da u baštini živi život koji je tu baštinu i očuvao - rekla je ministrica Obuljen Koržienk. Obred blagoslova Biskupske palače predvodio je mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u RH. Zaslužnima za obnovu palače predane su posebne zahvalnice. Biskupska palača, bila je povijesno mjesto življenja biskupa u Dubrovniku od polovice 19. stoljeća sve do velikog potresa 1979. godine. Obnova biskupske palače od potresa još uvijek nije završena, a restauracija zidnih oslika u hodnicima nastavit će se.
Proces obnove do 2016. godine vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Ukupna vrijednost radova do 2016. godine iznosi oko 25.000.000 kuna koje je uložilo uglavnom Ministarstvo kulture, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova procijenjena je na 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom zaklade Caboga Stiftung.
Inicijalna istraživanja započeo je još Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek. Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled.