Home Uncategorized @hr Otvorena izložba „KRAJOLIK GRADA RABA – prošlost, sadašnjost, budućnost?“ u galeriji Konzervatorskog odjela u Rijeci

Otvorena izložba „KRAJOLIK GRADA RABA – prošlost, sadašnjost, budućnost?“ u galeriji Konzervatorskog odjela u Rijeci

0
Otvorena izložba „KRAJOLIK GRADA RABA – prošlost, sadašnjost, budućnost?“ u galeriji Konzervatorskog odjela u Rijeci

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

 

Među brojnim uvaženim uzvanicima, otvorenju su pored Rabljanina Miljenka Domijana, dugogodišnjeg glavnog konzervatora pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, aktualnog predsjednika Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i savjetnika ministrice kulture, prisustvovali gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić sa suradnicima i direktorica Ureda TZG Raba Ivana Matušan.

Rab danas oglas

 

“Sjetimo se, nekadašnji slogan kad se dijelila zemlja bio je „zemlja onome koji je obrađuje“, no izgleda da je bilo puno lakše na toj zemlji tijekom vremena izgraditi kućerine za 40.000 ljudi ili je danas prodavati po 500 Eur m2. Ono što me ipak raduje, bez namjere da podilazim politici, prvi puta da sam čuo od gradske uprave da su rekli „frmajmo se malo – zastanimo“, s namjerom rehabilitacije tog prirodnog resursa, koji je s vremenom toliko nagrižen da ga više gotovo ni nema.” (Miljenko Domijan)

 

Cilj je ove izložbe senzibilizirati stručnu i širu javnost budući da je čuvanje identitetskih vrijednosti krajolika i planiranje budućeg razvoja grada pravo i odgovornost ne samo stručnjaka već i stanovnika i lokalne samouprave, a u svojem obraćanju posjetiteljima dr. sc. Biserka Dumbović Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci, između ostalog je kazala: “Usporedbom povijesnih fotografija današnjeg stanja i nekih planova za budućnost pokazujemo na koji način se krajolik grada Raba transformirao u prošlosti, kakav je danas i kako ćemo ga dalje planirati za budućnost. Cilj ove izložbe je naprosto ukazati na neke postojeće vrijednosti, ali i na neke probleme i devijantne situacije koje su se dogodile divljom gradnjom i nekim ne baš pomnim planiranjem, te naravno izbjeći loše zahvate u prostoru u budućnosti. Krajolik grada Raba valja sagledavati kao turističku destinaciju i vrijedan povijesno kulturni artefakt koji će zapravo osim onih temeljnih vrijednosti imati i te dodane vrijednosti očuvanja prostornog identiteta.”

 

“Promjene će se bez sumnje nastaviti događati u ovom vrijednom i osobitom krajoliku grada, ali taj čin mora biti svjesna, dobro sagledana i zajednička odluka koja će omogućiti kvalitetniji život na otoku, ali ne na štetu pravih vrijednosti koje su stoljećima sačuvane kao prirodne ljepote ili iznimna djela ljudskih ruku.” (Dolores Oštrić)

 

Kao i uvijek posebno emotivan kad je u pitanju rapski urbani kontekst u svojem obraćanju bio je Miljenko Domijan: “Promjene koje su se desile u pejsažu, krajoliku, bio on kulturan ili nekulturan, u nekom kontekstu je čak bolje da je nekulturan, odnosno da je manje kultiviran – jer uljuđenost je apsolutno koji put i negativnoga aspekta, desile su se upravo zbog turizma, a ne zbog obrađivanja zemlje. Sjetimo se, nekadašnji slogan kad se dijelila zemlja bio je „zemlja onome koji je obrađuje“, no izgleda da je bilo puno lakše na toj zemlji tijekom vremena izgraditi kućerine za 40.000 ljudi ili je danas prodavati po 500 Eur m2. Ono što me ipak raduje, bez namjere da podilazim politici, prvi puta da sam čuo od gradske uprave da su rekli „frmajmo se malo – zastanimo“, s namjerom rehabilitacije tog prirodnog resursa, koji je s vremenom toliko nagrižen da ga više gotovo ni nema”, kazao je Domijan i nastavio: “Ono što je okrutno za mene, jest grozna spoznaja da sve ovo što ste vi pokazali na ovim novim fotografijama, a ja sam živi svjedok od krvi i mesa, duše i srca, glave i emocija, da niti jedne jedine od ovih kluća, gledano od rapske rive preko, nije bilo. No ne treba za to krviti isključivo Rabljane, projektanti, arhitekti podilazili su takvim promišljanjima, a 40% apartmanskih resursa izgradili su vlasnici izvana, pa je sada taj kulturni krajolik gotovo na rubu nestajanja.

 

“Ovakvoj vrsti turizma koji jede prostor treba se oduprijeti, a upravo bi naša autentičnost, skrivena u naslijeđu kojeg smo negdje putem zagubili, trebala postati naša komparativna prednost, jer u konačnici to i jeste ono za čime turisti tragaju u destinaciji koju su odlučili posjetiti.” (Nikola Grgurić)

 

O svrsi ovakvog vremenskog sagledavanja prostora i osvješćivanja nastalih promjena nešto je više kazala Dolores Oštrić jedna od autorica izložbe iz tima Konzervatorskog odjela u Rijeci: “Ovdje izloženim fotografijama nastojali smo ukazati na još jednu točku gledišta – pogled kroz vrijeme. Izložili smo sve dostupne fotografije koje ukazuju na promjenu neposrednog okruženja grada Raba od kraja 18. stoljeća do danas. Ne bi li poruka bila jasnija upotrijebili smo metodu kontrasta, nekad i sad. Ono što vidimo jest da je promjena stalna. Usprkos atraktivnom šarenilu fotografija na svakom je posjetitelju da sam procijeni kakva je promjena. Promjene će se bez sumnje nastaviti događati u ovom vrijednom i osobitom krajoliku grada, ali taj čin mora biti svjesna, dobro sagledana i zajednička odluka koja će omogućiti kvalitetniji život na otoku, ali ne na štetu pravih vrijednosti koje su stoljećima sačuvane kao prirodne ljepote ili iznimna djela ljudskih ruku”, kazala je Oštrić.

 

Na kraju riječ je dobio gradonačelnik Raba Nikola Grgurić kojem je pripala i čast proglasiti izložbu otvorenom, a on je između ostalog kazao: “Gledajući ove zvonike i brojne urbane i sakralne građavine čija starost nadilazi tisućljeće, i uspoređujući ih s velikim dijelom onoga što su novije generacije sagradile kroz 40 godina, nije teško uvidjeti tko je i kada gradio s mudrošću, sljubljujući arhitekturu s estetikom krajobraza, a tko je tom istom bogomdanom rapskom krajobrazu u relativno kratkom vremenskom razdoblju, crpeći ga nemilice, nanio veliku štetu. Ovakvoj vrsti turizma koji jede prostor treba se oduprijeti, a upravo bi naša autentičnost, skrivena u naslijeđu kojeg smo negdje putem zagubili, trebala postati naša komparativna prednost, jer u konačnici to i jeste ono za čime turisti tragaju u destinaciji koju su odlučili posjetiti.”

 

Za predstavljanje dijela gastronomske nematerijalne baštine otoka Raba, organizatori su zahvalili Pekarnici slastica „Vilma“ koja je prigodno počastila posjetitelje izložbe rapskom tortom i ostalim rapskim delicijama.

Obilježavanje Dana europske baštine već dugi niz godina stavlja u fokus zajedničko kulturno naslijeđe europskog kontinenta te na taj način širi znanje i podiže svijest. U Hrvatskoj se tradicionalno obilježavaju tijekom rujna i listopada raznim izložbama, stručnim predavanjima, prezentacijama, radionicama, obilascima i drugim prigodnim sadržajem.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime