Ministrica kulture u Dnevniku HTV-a o Zakonu o hrvatskom jeziku

Na pitanje koje bi promjene trebale biti najvidljivije kada zakon stupi na snagu, ministrica kulture kazala je da ne bi htjela govoriti o promjenama. 

- Mi i sada koristimo hrvatski jezik. Ovdje je cilj urediti korištenje standardnog hrvatskog jezika u javnoj upotrebi. Dakle, u prvom redu odnosi se na sve dokumente koje proizvode, bilo državna ili lokalna tijela, sve dokumente koji izlaze iz EU-a, sva komunikacija u poslovnom svijetu, nazivlje u onim slučajevima kada je sufinancirano javnim sredstvima. Ono što je važno, Vijeće za hrvatski jezik koje će donijeti smjernice, rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek u Dnevniku HTV-a. 

Sustavna briga o jeziku

Istaknula je da takve zakone ima većina europskih država, a cilj je sustavna briga, njega i razvoj jezika kao jedan od ključnih elemenata nacionalnog identiteta. 

- Mi smo jasno rekli da kada se donose dokumenti, različiti akti, pravni i akti jedinica regionalne i lokalne samouprave, da oni moraju proći sustave lekture, bilo zapošljavanjem, bilo angažiranjem lektora za usluge. Većina to radi i danas, ali tu pokazujemo brigu za usklađivanjem i nazivlja i izričaja. To je uobičajena praksa koju rade sve države koje vode računa o njegovanju svojeg jezika, rekla je na pitanje hoće li se u državnim institucijama zapošljavati lektori. 

Zakon o hrvatskom jeziku neće se baviti ograničavanjem korištenja tuđica

-  Ovaj zakon ne bavi se normom, ne bavi se time govori li netko neispravno ili neispravno koristi neke riječi. To je pitanje za jezikoslovce, za struku, sustav obrazovanja u kojem moramo naučiti govoriti i pisati materinski jezik. Dakle, zakon se neće baviti ni tuđicama ni načinima na koje se jezik koristi. To je ono što se uređuje standardnim rječnicima, gramatikom, i to rade jezikoslovci u Hrvatskoj i u svim drugim državama, istaknula je ministrica kulture i medija.

O ulozi budućeg Vijeća za hrvatski jezik

-  Želimo institucionalizirati jednu skupinu predstavnika ključnih institucija koje se i inače bave hrvatskim jezikom, u širem smislu i kulturom, ali posebno jezikom, kako bismo upravo kroz rad takvog vijeća vidjeli na koja područja možda treba posebno skrenuti pažnju, donositi neke smjernice, usklađivati terminologiju, pratiti rad različitih institucija koje se bave jezikom, objasnila je. 

Dodala je kako će uloga tog vijeća biti objediniti stručnjake koji mogu doprinijeti raspravi, kako bi razvoj hrvatskog jezika bio usuglašen. 

Izrazila je nadu da Vijeće, u kojem će biti 15 članova neće biti izvor sukoba o samom jeziku. 

- Ja se nadam da neće, iako vidimo u našoj javnosti da mnogi žele sukobe stalno poticati. Vjerujem da će osobe koje će biti predložene pa onda izabrane biti vrhunski stručnjaci koji će znati da je njihova uloga u duhu dobre suradnje stvarati nešto što je dobro za zajednicu. To je bit svakog vijeća, i trebala bi biti ideja vodilja mnogih društvenih skupina. Znam da to u Hrvatskoj nije uvijek slučaj, ali ja ne očekujem da će ugledni znanstvenici jezikoslovci koji će sjediti u tom vijeću baviti se bilo čime drugim osim onim  što im zakon daje kao mandat.

Voljela bi da rasprava o ovom zakonu u Saboru bude uljuđena, civilizirana i temeljena na činjenicama. 

- Ja bih to voljela za ovaj, i za svaki drugi zakon. Nažalost, vidimo, pa i iz ovoga što se jučer događalo, da je jako teško postići atmosferu uvažavanja, a ona je važna jer mi kada govorimo ne govorimo samo jedni drugima, govorimo i obraćamo se i našim građanima koji imaju pravo čuti naše stavove. Vjerujem da će tako pratiti i raspravu o Zakonu o hrvatskom jeziku. Želim vjerovati da će i saborski klubovi angažirano raspravljati o meritumu tog zakona, kazala je ministrica Obuljen Koržinek o tome kakvu saborsku raspravu očekuje. 

"Performans u nemogućnosti artikuliranja argumenata" 

Upitana narušava li dodatno dignitet Sabora jučerašnja situacija, kada je oporba bučno ometala premijera u iznošenju izvješća o radu Vlade, rekla je da je o tome bilo mnogo komentara, no iznijela je i svoje viđenje. 

- Meni se čini da je tu važno nekoliko stvari. Prvo, mi smo kao vladajući pozvani komunicirati građanima što radimo, a oporba je pozvana kritizirati i nuditi neka druga rješenja. Ono što se jučer trebalo dogoditi jest da premijer iznese postignuća, izvješće koje jasno pokazuje gdje smo bili, gdje smo sad, što smo sve napravili. Na to se oporba mogla referirati i reći mi bi to bolje, ovo nije dobro. U nemogućnosti artikuliranja argumenata oni su napravili performans . Ono što nije dobro je da ako imate aspiracije sutra osvojiti vlast, onda ne rušite institucije za koje mislite da ćete sutra vi u njima sjediti, poručila je.