Ministarstvo kulture i medija u proteklom je dvogodišnjem razdoblju kontinuiranim ulaganjima u kulturnu infrastrukturu na području Međimurja i Varaždinske županije iznimno doprinijelo očuvanju baštine u spomenutom prostoru.

Primjerice, Ministarstvo je dosad samo u maloj Općini Visoko u istraživanja, konzervaciju, sanaciju, obnovu zidova te pokretnih arheoloških nalaza na lokaciji Utvrde Čanjevo uložilo više od 300.000 eura. Međutim, kako doznajemo od dr. sc. Vesne Pascuttini-Juraga, pročelnice Konzervatorskog odjela u Varaždinu (KOV) – koji je između ostalog itekako involviran u brojne radove energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra – to je tek kap u moru jer Ministarstvo nastavlja s iznimno izdašnim financiranjem javnih potreba u kulturi dvije najsjevernije hrvatske županije.

Dvorac Batthyany

Podsjećamo, Dvorac Batthyany – Strattmann Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu, Memorijalna kuća Ladislava Kralja Međimurca Muzeja Međimurja u Čakovcu i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, nove su zgrade kojima je Ministarstvo kulture i medija početkom listopada dodijelilo sredstva u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra” u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Spomenuti, reprezentativni kompleks dvorca Batthyany sastoji se od četverokrilnog trokatnog dvorca, dviju zasebnih dvokatnih zgrada i prostranog perivoja.

– Dvorac Batthany u Ludbregu pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro, a prvi spomen dvorca u pisanim izvorima potječe iz 1320. godine. Svoj današnji izgled dobio je radikalnom pregradnjom polovicom 18. stoljeća. U sklopu dvorca nalazi se dvorska kapela oslikana kvalitetnim baroknim oslikom. Osnovni perimetri zapadnog, sjevernog, a vjerojatno i istočnog krila nastali su u gotičkom vremenu. To dokazuju pronađeni gotički otvori u ziđu 1. kata, s profiliranim kamenim okvirima karakterističnim za 15. stoljeće. Oko kaštela se protezao obrambeni zid sa četiri okrugle kule, te s vanjskim ulazom na južnoj strani, preko pomičnog mosta nad opkopom s vodom. U razdoblju renesanse. izgrađen je šak vanjski zid s okruglim kulama jer u 16. stoljeću ludbreški kaštel ima važnu ulogu u obrani tog kraja od Turaka. Godine 1745. Ludwig Batthyany započinje s radikalnom obnovom dvorca. Stari kaštel je predodredio njegovu tlocrtnu dispoziciju i prostornu organizaciju, a iz temelja je podignuto jedino južno krilo, smješteno južnije od starog. Treba znati da je vanjština dvorca nakon obnove potpuno izgubila gotičko – renesansna obilježja. Sve četiri fasade rastvorene su pravilnim ritmom prozorskih osi, a zidna je površina raščlanjena stiliziranom rustikom, vijencima i pilastrima. Naglasak je na glavnom pročelju s kamenim portalom u prizemlju – objasnila je Pascuttini-Juraga.
U ovom dvorcu je danas smješten Hrvatski restauratorski zavod – Restauratorski odjel Ludbreg. Projekt energetske obnove dvorca vrijedan je 2,7 milijuna eura, a njegovom provedbom u vrijednu povijesnu građevinu implementirat će se suvremena rješenja. Ona će doprinijeti većoj funkcionalnosti prostora, dakako – u skladu s principima zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Sanacija rodne kuće L.K. Međimurca

U razgovoru za Regionalni tjednik, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu Osvrnula se i na energetsku obnovu rodne kuće Ladislava Kralja Međimurca u Čakovcu. Podsjećamo, riječ je o najpoznatijem međimurskom slikaru 20. stoljeća, koji je ušao u anale začetaka modernog hrvatskog slikarstva.

– Njegova rodna kuća smještena je unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Čakovca. Dijelom je ugrađena prizemnica pravokutnog tlocrta nastala u drugoj polovici 19. stoljeća, sa stilskim karakteristikama historicizma. Danas je u vlasništvu Muzeja Međimurja Čakovec i u njoj je smještena Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca. U njezinom se ambijentu može vidjeti pokućstvo, osobne stvari, priznanja, slikarev atelje i galerija slika u različitim tehnikama. U građanskom vrtu koji se nalazi u dvorištu, održavaju se kulturne priredbe s ciljem popularizacije slikareva života i djela te likovne umjetnosti općenito. Provedbom mjera energetske obnove kuće utječe se na gospodarenje energijom i očuvanje topline, što će doprinijeti većoj funkcionalnosti prostora i rješavanju problema nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta u prostorijama i kapilarne vlage. Predviđena vrijednost projekta energetske obnove rodne kuće L. Kralja Međimurca je 226.402 eura – ističe naša sugovornica koja će nadgledati i radove na uređenju palače u kojoj djeluje Glazbena škola Varaždin.

Jednokatna ugaona palača Erdödy-Patačić smještena je na zapadnoj strani Kapucinskog trga te predstavlja reprezentativnu i monumentalnu baroknu palaču, koju su oko 1762. godine izvan tadašnjih gradskih zidina izgradili grofovi Erdödy u marijaterezijanskom stilu.
– Nakon Erdödyja vlasništvo preuzima obitelj Patačić, a potom 1834. godine, prodajom na javnoj dražbi prelazi u ruke vojske, koja je kao vojni objekt (Dom bivše JNA) posjeduje do početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Palača Erdödy-Patačić pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro i cjelina ove palače sastoji se od same izvorne zgrade palače L tlocrta te kasnije dograđenih krila kojima zatvara prostrano unutarnje dvorište. Unatoč kasnijim pregradnjama i adaptacijama, ostala je očuvana izvorna kasnobarokna struktura. Palača Erdödy-Patačić predstavlja istaknuti primjer monumentalne, a skladne kasnobarokne palače ovog dijela Hrvatske. Vezano uz energetsku obnovu palače, trenutno je u tijeku izrada projektne dokumentacije, čija je ukupna vrijednost oko 130.000 eura. Primarni je cilj energetske obnove Glazbenoj školi, koju trenutno pohađa više od 850 učenika iz gotovo cijele Hrvatske te inozemstva, osigurati suvremene prostorne uvjete za održavanje nastave – ističe Pascuttini-Juraga.

Obnova dviju utvrda

Zahvaljujući razumijevanju Ministarstva kulture i medija, značajna sredstva osigurana su i za potpunu obnovu Starog grada, na što se u Varaždinu čekalo 35 godina!

– Radovi obnove započeli su lani, kada je sredstvima Ministarstva sanirana gotička kula, te je kroz Program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija odobreno 15.926 eura za građevinsku sanaciju i konzervatorsko-restauratorske radove. S ciljem financiranja nastavka radova, 2023. godine iz Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija odobreno je još 26.544 eura za obnovu ulazne renesansne kule. Također, planira se početak energetske obnove Starog grada, koja se financira preko Ministarstva kulture i medija kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, za što je odobreno 949.114 eura, Ovom obnovom doprinijet će se većoj funkcionalnosti prostora. Svi zahvati su usklađeni s principima zaštite i očuvanja kulturne baštine i potrebama korisnika, u ovom slučaju Gradskog muzeja Varaždin – ukazuje pročelnica KOV-a.

Razloga za zadovoljstvo imaju i muzealci u susjednom Međimurju jer je Ministarstvo kulture i medija Odlukom o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) odobrilo Muzeju Međimurja Čakovec iznos od 26.150.000 kuna za projekt Izrade projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite palače Starog grada Čakovec (Muzej Međimurja).

– Stari grad u Čakovcu vjerojatno je najpoznatiji profani spomenik u Međimurju. Na mjestu današnjeg Starog grada prvi poznati vlasnik Dimitrije Chak u 13. stoljeću gradi utvrdu, koja je u kasnijim razdobljima bila pregrađivana i dograđivana. Čakovečki Stari grad sastoji se od vanjskih obrambenih zidina sa snažnim renesansnim bastionima i barokne palače čija četiri krila formiraju unutrašnje dvorište – atrij. Nakon brojnih namjena, od 1954. godine u dvorcu se nalazi Muzej Međimurja Čakovec, s bogatim zbirkama i galerijom umjetnina. Odobrena sredstva utrošena su za izradu projektne dokumentacije te potom i sanaciju oštećenja nastalih u potresu, a sve u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, nadležnim za područje Međimurske županije i Varaždinske županije – napominje Vesna Pascuttini-Juraga.

Andrijina kula

Usmjerenost Ministarstva očuvanju baštine u dvjema najsjevernijim županijama odlično ilustrira još čitav niz investicija. Primjerice, na Andrijinoj kuli u Gornjem Knegincu u tijeku su radovi građevinske sanacije i ojačanja konstrukcije. Potom će se kula urediti i privesti u kulturno-turističke svrhe.

– Smještena je na uzdignutom platou usred naselja, u neposrednoj blizini crkve. Prema legendi, u njoj je 1203. godine ugarsko-hrvatski kralj Emerik zatvorio brata Andriju, hercega Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kasnijeg kralja. Tijekom 2022. godine izrađen je konzervatorski elaborat i tehnička dokumentacija za izvedbu konstruktivne sanacije kule, što je financiralo Ministarstvo kulture i medija s iznosom od 13.272 eura. Radove sanacije s kojima se počelo ove godine, također sufinancira u iznosu od 19.908 eura. Posla imamo i s dvorcem u Novom Marofu, u kojem se već drugu godinu zaredom provode konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku na 1. katu. Naime, u središtu stropa, u stucco okviru s florealnom geometrijskom dekoracijom, nalazi se slika na platnu s oslikom neba. Dvorac Erdödy jednokatna je kasnobarokna–klasicistička građevina, tlocrtno u obliku četverokuta s unutarnjim dvorištem. Na glavnom se pročelju ističe klasicistička altana s tri arkadna otvora u prizemlju i četiri jonska stupa na katu. Unutar povijesnog parka u neposrednoj blizini dvorca nalaze se gospodarski i drugi objekti iz vremena 19. i početka 20. stoljeća. Konzervatorsko-restauratorske radove na zidnom osliku sufinancira Ministarstvo kulture i medija. U 2022. godini iznos sufinanciranja iznosio je 13.272 eura te je identičan iznos za radove odobren i ove godine – veli Pascuttini-Juraga.

I dodaje:

– Na području Međimurske županije također se provodi cijeli niz programa obnove i očuvanja kulturnih dobara te barem dio njih vrijedi spomenuti. Tako na objektu nekadašnje Visoke učiteljske škole (danas Učiteljski fakultet) u Čakovcu proteklih nekoliko godina Ministarstvo sufinancira sanaciju pročelja. Visoka učiteljska škola, nekadašnja preparandija, osnovana je 1879. godine kao mađarska Učiteljska škola. S poznatim čakovečkim poduzetnikom i graditeljem Valentom Morandinijem starijim sklopljen je ugovor o gradnji građevine, koja je izgrađena u prosincu 1888. godine, na velikoj površini u istočnom dijelu grada, van tadašnje povijesne jezgre u blizini željezničke pruge. To je skladna historicistička građevina u talijanskim neorenesansnim oblicima. Ukupan iznos sufinanciranja u razdoblju od 2020. do 2023. godine iznosi 92.905 eura. U crkvi pak, sv. Leonarda u Goričanu, provode se radovi na obnovi zidnog oslika, za što je u razdoblju od 2020. do 2023. godine Ministarstvo kulture i medija izdvojilo ukupno 33.180 eura. Crkva je smještena u središtu naselja, na mjestu nekadašnjeg kipa sv.vLeonarda. Zajedno s kurijom župnog dvora te pilom Sv.vObitelji predstvalja značajno kasnobarokno arhitektonsko djelo. Crkva je u nekoliko navrata bila oslikana – prvi zapis govori o oslikavanju 1793. godine, drugi 1821. godine (za župnika Ivana Gaala), a posljednje slikarije potječu iz 1928. godine, te ih je izveo slikar Stjepan Pleško iz Zagreba. Tu je i zgrada Pučkog otvorenog učilišta u Čakovcu, koja potječe iz 1903. godine i izgrađena je u stilu mađarske secesije. Njezina prvotna namjena bila je pučka škola, a još i danas služi u funkciji obrazovanja. Ministarstvo sufinancira radove na sanaciji obnove zgrade, a ukupan iznos sufinanciranja u razdoblju od 2021. do 2023. godine iznosi 19.908 eura. Osim intenzivnih radova na objektima kulturne baštine, obnavlja se i čitav niz pokretnog inventara na području Varaždinske i Međimurske županije – knjižne građe, oltara, sakristijskih ormara, propovjedaonica, kućišta orgulja, instrumentalnog ustroja orgulja… – naglasila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

Restauratori rade punom parom

Pored navedenih programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara važno je spomenuti i radove koje provodi Hrvatski restauratorski zavod, a financira Ministarstvo kulture i medija. Naime, na području Varaždinske županije ističu se konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi vrlo vrijedog zidnog oslika Ivana Krstitelja Rangera koji se nalazi u ljekarni Franjevačkog samostana u Varaždinu. Ljekarna Franjevačkog samostana izgrađena je u drugoj polovici 17. stoljeća zajedno s Infirmariom, nemoćnicom za franjevačku subraću. Ljekarna je smještena u zasebnom, ali sa samostanom spojenom zapadnom krilu izvan klauzure. Ranger je oslikao jednu od prizemnih prostorija, prikazavši na plitkom svodu (nekadašnje) ljekarne slojeviti ikonološki sakralno-svjetovni program koji uključuje Blaženu Djevicu Mariju, alegorije prapočela i četiri kontinenta, starozavjetne proroke ukomponirane u iluzionističku arhitekturu.

– Od iznimne su važnosti i konzervatosko-restauratorski radovi na štuko dekoraciji i zidnom osliku u knjižnici nekadašnjeg pavlinskog samostana u Lepoglavi. Knjižnica je izgrađena početkom 18. stoljeća, a visoki bačvasti svod resi bogata i kvalitetna štukodekoracija s četiri oslikana medaljona, dok je u tjemenu svoda u štuku izveden pelikan. Štuko dekoracija ukrašava i špalete i nadvoje oko prozora. Zidne slike nalaze se u lunetama svoda te je u tijeku njihove čišćenje. Sve to doprinijet će ispravnoj prezentaciji ovog vrlo vrijednog segmenta baštine… Na području Međimurske županije zadnjih nekoliko godina provode se radovi na sanaciji cinktora oko crkve sv. Jurja u Lopatincu. Graditeljski sklop crkve sv. Jurja reprezentativni je primjer barokne sakralne arhitekture, a cilj je programa koji provodi HRZ obnova i rekonstrukcija cinktora u smislu građevinske sanacije i sanacije konstrukcije, praćene restauratorskim radovima, čime se želi doprinijeti očuvanju njegovih vrijednosti. Također, HRZ provodi i konzervatorsko-restauratorske radove na vrlo vrijednom pokretnom inventaru (Vukovoj, Štrigova, Gradski muzej Varaždin) – zaključila je dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga.

Lokacija prepuna zanimljivih arheoloških otkrića

Zgrada Gradske vijećnice predstavlja jedan od najznačajnijih ne samo arhitektonskih nego i kulturno-povijesnih spomenika grada Varaždina, a dominira glavnim gradskim trgom. Prema očuvanim dokumentima svoju tada kamenu kuću “domus lapidea”, markgrof Juraj Brandenburški poklonio je 1523. godine gradu za gradsku vijećnicu, da bi to ostala do današnjih dana, a upravo je taj kontinuitet tradicije bitno izdvaja u odnosu na ostalu urbanu civilnu arhitekturu.

– Najstariji slojevi Vijećnice potječu iz srednjovjekovnog razdoblja, a nadograđivana je više puta tijekom povijesti. Trenutno je pri završetku energetska obnova Vijećnice, za što su projekti rađeni u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, a također je obnovljen i toranj. Pritom su dozvoljeni suvremeni, energetski učinkoviti elementi u vidu nove energetski učinkovite vanjske stolarije, dizalica topline i drugo, a sve je usklađeno s konzervatorskim načelima i principima obnove. Također, u tijeku je i uređenje dvorišta Vijećnice. Prilikom svih radova provođen je arheološki nadzor i istraživanja, kako u podrumu tako i u dvorištu Vijećnice. Zanimljivost su i dva bunara u dvorištu vijećnice, od kojih će se jedan rekonstruirati i prezentirati, a drugi dokumentirati i zaštiti u arheološkom sloju – otkriva naša sugovornica od koje doznajemo da je pronađen i dio povijesnog opločenja dvorišta od oblutaka, te dijelovi arhitekture starijih objekata.

Pronađeni pokretni arheološki materijal datira se od druge polovice 15. stoljeća pa sve do 20. st.

– Kako bi se Vijećnica obnovila u što izvornijem obliku provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja pročelja na temelju kojih je određena konačna prezentacija svih pročelja, s naglaskom na iznimnu povijesnu slojevitost same građevine. Lani je za građevinsku sanaciju i konzervatorske radove (sanacija kamenog portala i sokla) iz Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija odobreno 15.926 eura. Također, za konzervatorsko-restauratorske radove na kamenim elementima pročelja, prozorskim otvorima i tornju iz Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija 2023. godine odobreno je još 19.908 eura – ističe Pascuttini-Juraga.